Piše: Katarina Nikolić / Cover foto: Pixabay/Edmondlafoto
Šta povezuje bistroe Monmartra, uske uličice Herceg Novog i šarene zgrade u starom delu Soluna? To je činjenica da se nalaze u najlepšim evropskim četvrtima.
Stambene četvrti predstavljaju unikatan mozaik tradicije, istorije i umetnosti jednog naroda, te kroz njih možemo prozreti njegov celokupni entitet. Evropa, kao uporište najrazličitijih kultura, je poznata po svom hedonističkom pečatu uklesanom u zidove starih gradskih ulica.
S tim u vezi, u narednim redovima ćemo vam predstaviti neke od najlepših četvrti koji su tokom godina stekli titulu "arhitektonskih bisera Evrope”.
Stari grad u Herceg Novom - boemska četvrt sa tradicionalnim duhom
Herceg Novi važi za kulturni odraz Crne Gore, a karakterističan je po svojim uskim uličicama, autentičnoj arhitekturi i aromatičnim gastronomskim specijalitetima.
Ukoliko ste oduvek želeli da iskusite hedonistički način života, odaberite nekretninu na crnogorskom primorju i posetite Stari grad u Herceg Novom. Arheološka iskopavanja sugerišu da su naselja u ovoj oblasti postojala još u davnim vremenima, a dokumentarni izvori pokazuju da se Herceg Novi prvi put pominje 1382. godine - tada je bosanski vladar, kralj Tvrtko I, odredio zaliv kao najlepšu lokaciju za brodogradnju.
Herceg Novi, Foto: Ana Vinogradova/Pixabay
Bogato spomeničko nasleđe u ovom delu Bokokotorskog zaliva je nastalo kao rezultat prožimanja brojnih kultura i naroda koji su se ovde smenjivali. Upravo tako je izgrađena i Sahat kula (Sat kula) tokom vladavine Otomanskog carstva, tačnije sultana Mahmuda 1667. godine - tada je ova kula bila glavni ulaz u grad.
Foto: Unplash/Anastacia Dvi
Nakon ulaska u stari deo grada se nalazi trg Hercega Stefana Vukčića, po kome je ovaj grad i dobio ime. Tokom vladanja venecijanskih vlasti je ovaj trg nosio ime Belavista, što u prevodi označava “predivan pogled”.
Monmartr - stečište umetnika u srcu Pariza
Monmartr je famozna boemska četvrt koja odiše autentičnošću i duhom starog Pariza. Ovaj kvart je lociran u samom srcu grada svetlosti, u blizini istoimenog brda.
Prepoznatljiv je po krivudavim kaldrmisanim ulicama u kojima ćete gotovo uvek osetiti miris pariskih peciva. Čuvena bazilika Svetog srca je sazdana na samom brdu, a njenu kupolu visoku 80 metara jedino nadvisuje Ajfelov toranj. Kulturna mesta kao što su Mulen Ruž i Mulen de la Žalet su smešteni u ovoj raskošnoj četvrti, a njih možete posetiti i dan danas.
Foto: Pixabay/jonidg
Ovaj kvart je takođe služilo i kao umetničko sastajalište velikana poput Van Goga, Monea, Sezana, Salvador Dalija, Sisilija i Bodlera nakon Prvog svetskog rata.
U hali tadašnje fabrike klavira je koncipirana grupa slikarskih ateljea, među kojima se nalazio i onaj u kome je stvarao Pablo Pikaso. Ova građevina je izgorela u požaru 1970. godine, kako bi kasnije bila rekonstruisana kao institucija sa ateljeima za mlade umetnike.
Monmartr / Foto: Pixabay/edmondlafoto
Na ovoj lokaciji se odvijala i radnja poznatog filma “Čudesna sudbine Amelije Pulen” iz 2001. godine, te ne treba da vas iznenadi činjenica da su ulice u ovom delu grada prepune turističkih posetilaca.
Monmartr / Foto: Pixabay/Pierre Blaché
Ladadika - grandiozni kvart u starom delu Soluna
Verovatno vam je prva asocijacija na Grčku zapravo Atina, kao i citadela Akropolj i bomska četvrt Plaka - ali, da li ste znali da postoji još jedna famozna grčka četvrt u kojoj je smeštena najznačajnija luka na Balkanu?
Ladadika je naziv za raskošan kvart koji je lociran u Solunu, drugom po veličini gradu u Grčkoj. Naime, ovaj kvart se nalazi blizu Aristotelovog trga, gotovo odmah pored solunske luke i nosi titulu “istinskog arhitekstonskog dragulja”.
Solun / Foto: Unplash/Leandros Papakarmezis
Tokom Otomanske vladavine se na ovom mestu nalazila prostrana uljana pijaca na kojoj ste mogli da kupite različite prehrambene i kozmetičke proizvode na bazi aromatičnih ulja, ali i nesvakidašnje začine i biljke. Samo ime četvrti je konstruisano od reči “ladi” što se sa grčkog jezika prevodi kao ulje - stoga je i samo logično zašto ova pijaca (a kasnije i sama četvrt) nosi naziv Ladadika.
Ova autentična lokacija je karakteristična po šarenim zgradama koje su izrađene u neoklasičnom stilu, te nema sumnje da će one zapasti za oko svakom turisti. Tokom 20. veka, tačnije 1917. godine je veliki požar zadesio Solun, usled kojeg su mnoge zgrade bile oštećene.
Solun / Foto: Unplash/Dragos Gontariu
Nekoliko godina nakon ove katastrofe je rad u pijaci bio obustavljen, sve do 1985. godine kada je solunsko ministarstvo stavilo ovaj kvart pod nacionalnom zaštitom i rekonstrusialo objekte.
Danas, ono važi za jednu od najatraktivnijih mesta u gradu, sa nesvakidašnjim kafićima i tavernama koje nećete pronaći ni na jednom drugom mestu!
Solun / Foto: Pixabay/Dimitris Vetsikas
Nadamo se da vam je ovaj članak bio poučan, koliko i zanimljiv, te da smo uspeli da vam pružimo dovoljno relevantnih informacija kako biste se i sami odvažili i posetili neke od ovih destinacija. Evropa je fuzija kulturnog nasleđa i ukusa, te je i samo logično da posetite mesta koja neguju staru tradiciju i autentičan duh.
Komentari