Arhitektura
arhitektura/1.08.2020.

Preminuo vajar Miodrag Živković

arhitektura
  • YouTube/Nacionalni park Sutjeska
Autor fotografije:

Kaleidoskop media / RTS / Cover foto: Valentin Jeck, zbirka MoMA, Njujork (2017)

Vajar Miodrag Živković, autor monumentalnih spomenika, preminuo je u 93. godini.

Autor je mnogih čuvenih dela, kao što su spomenik "Bitke na Sutjesci na Tjentištu", streljanim đacima u kragujevačkim Šumaricama, Spomen-kompleks na Kadinjači kod Užica, "Hrabrima" u Ostri kod Čačka, Spomen-kosturnice u Gonarsu, Italija i drugih.

Njegovi spomenici krase trgove i u gradovima u Republici Srpskoj i distriktu Brčko i posvećeni su borcima Vojske RS koji su poginuli u proteklom ratu.

Podsetimo, pre dve godine Muzej moderne umetnosti (MoMA) u Njujorku predstavio je reprezentativnu izložbu jugoslovenske arhitekture iz perioda od 1948. do 1980. godine "Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948-1980", koja je obuhvatila više od 400 crteža, modela, fotografija i filmskih snimaka iz gradskih arhiva, privatnih i muzejskih kolekcija iz celog regiona, među kojima su bio i Živkovićev spomenik Tjentište.

Rođen je 1928. godine u selu Leskovac, kod Lazarevca. Osnovnu školu završio je u rodnom mestu, a gimnaziju u Beogradu. Godine 1946. upisao je Školu za primenjenu umetnost u Beogradu, gde je 1952. diplomirao na vajarskom odseku. Godine 1948. učestvovao je na izložbi „Festival omladine Jugoslavije“ u Beogradu, gde je osvojio prvu nagradu za skulpturu. Živkovićevo prvo delo bila je skulptura „Borac“ iz 1951, koju je napravio u toku pete godine studija. Skulptura je 1959. postavljena u mestu Raška.

Od 1954. do 1957. godine radio je kao nastavnik likovnog obrazovanja u gimnaziji u Mladenovcu i osnovnoj školi „Žikica Jovanović Španac“ u Novom Beogradu. Godine 1968. izbran je za docenta na Akademiji za primenjene umetnosti u Beogradu za nastavni program Primenjena plastika. Od 1969. do 1970. godine boravio je u Čileu radi ostvarenja Spomenika Jugoslovenskom useljeniku i Spomenika protesta. Od 1974. do 1977. i od 1991. do 1996. godine bio je dekan Fakulteta primenjenih umetnosti u Beogradu.

Samostalno je izlagao u Santijago de Čileu (1970), Punta Arenasu (1971.) i na Bijenalu u Veneciji (1980.), te učestvovao na mnogim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu.

Godine 1971. odlikovan je Ordenom Republike sa zlatnim vencem. Godine 1972. osvojio je nagradu „4. jul“ od SUBNOR-a Jugoslavije, 1993. nagradu za životno delo od Skupštine udruženja likovnih umetnika primenjenih umetnosti Srbije, a 2004. nagradu „Zlatni beočug“ za trajni doprinos kulturi.

Počasni je građanin Kragujevca, Punta Arenasa i Gonarsa (Italija).

Bio je redovni profesor na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu i u dva mandata dekan tog fakulteta. 


PROČITAJTE I: 

MoMA: Jugoslovenska arhitektura 1948-1980


Svi sadržaji na portalu magazina Kaleidoskop media su besplatni, a sajt se finansira isključivo donacijama čitalaca i prijatelja.

Podržite rad našeg magazina OVDE


POVEZANE VESTI
button left button right
KATEGORIJA VESTI
button left button right

Komentari

Vaš komentar je uspešno prosleđen na odobravanje.
User
Svijedok
2.08.2020.

Tragicna parabola prelaska komuniste u cetnike.Zagrebi svakog srpskog komunistiu ispod crvene boje naci ces crnu rijeci su Vladimra Bakarica Kuperstajna.Zivkovic je dokaz za to