Muzej moderne umetnosti (MoMA) u Njujorku predstavlja reprezentativnu izložbu jugoslovenske arhitekture iz perioda od 1948. do 1980. godine, koja obuhvata više od 400 crteža, modela, fotografija i filmskih snimaka iz gradskih arhiva, privatnih i muzejskih kolekcija iz celog regiona.
Izložba "Prema betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji, 1948-1980" otvorena je juče za članove MoMA, a od 15. jula i za najširu javnost.
Reč je o prvom predstavljanju izuzetnih dela vodećih arhitekata socijalističke Jugoslavije američkoj i međunarodnoj javnosti.
Izložba ističe značajan, ali još nedovoljno istražen opus modernističke arhitekture, čije napredno razmišljanje ima uticaj i danas, saopštio je MoMA, a navodi SEEcult.
Izložba istražuje, kako je istaknuto, izvanredno delo jugoslovenskih arhitekata koje je izazvalo međunarodno interesovanje tokom 45 godina postojanja SFRJ.
Arhitektura nastala u tom periodu, od nebodera građenih u stilu međunarodne prakse, do brutalističkih "društvenih kondenzatora", manifestovala je radikalnu raznolikost, hibridnost i idealizam koji su karakterisali i samu jugoslovensku državu, istiće MoMA u najavi izložbe.
Postavka istražuje širok raspon tema – od procesa urbanizacije velikih razmera, preko tehnoloških eksperimenata i njihove upotrebe u svakodnevnom životu, konzumerizma, spomenika i memorijalizacije, do globalnog dometa jugoslovenske arhitekture.
Izložba obuhvata radove najvažnijih jugoslovenskih arhitekata, među kojima su Bogdan Bogdanović (1922-2010), Juraj Neidhardt (1901-1979), Svetlana Kana Radević (1937–2000), Edvard Ravnikar (1907-1993), Vjenceslav Richter (1917-2002) i Milica Šterić (1914-1998).
Od skulpturalnog enterijera Bele džamije u ruralnoj Bosni, preko rekonstrukcije Skoplja posle zemljotresa (1963), koju je osmislio japanski arhitekta Kenzo Tange, do Novog Beograda sa velikim ekspresivnim stambenim blokovima i javnim zgradama, izložba istražuje jedinstveni raspon formi i oblika produkcije jugoslovenske arhitekture i njen karakter.
PROČITAJTE JOŠ NA KALEIDOSKOP MEDIA:
EKSKLUZIVNO: INTERVJU SA FOTOGRAFOM BITLSA, DONALDA TRAMPA... HARI BENSON: NISAM BIO ROKENROL FOTOGRAF
STIV AVERIL, INTERVJU - UZBUDLJIVA SARADNJA SA U2
MAJK GARSON: NEISPRIČANA PRIČA O BOUVIJU
SPAŠAVANJE LEONARDOVE "TAJNE VEČERE"
JOKO ONO NA OKTOBARSKOM SALONU
Pozicionirana između kapitalističkog Zapada i socijalističkog Istoka, Jugoslavija je, kako podseća MoMA, izbegla hladnoratovsku podelu izborom "trećeg puta", kao jedna od vodećih zemalja Pokreta nesvrstanih, koji je osnovan 1961. godine i formalno nije pripadao nijednom bloku.
Istovremeno, kako navodi MoMA, jugoslovenska vlada je započela ubrzanu modernizaciju i izgradnju, u cilju privrednog razvoja, unapređenja svakodnevnog života građana i afirmisanja raznovrsnosti kultura u regionu.
Država je proširila te napore i izvan granica, unapređujući urbanizam i izgradnju širom zemalja u razvoju, posebno nesvrstanih zemalja u Africi i na Bliskom Istoku.
Naslovna fotografija: Miodrag Živković, Spomenik Bitki na Sutjesci, 1965-71, Tjentište, BiH, pogled sa zapadne strane, foto: Valentin Jeck, zbirka MoMA, Njujork (2017).
Komentari