Kaleidoskop media / Izvor: BBC / Foto: kulanagardosu.com
Posle gondole, Kalemegdana i Ušća, veliku buru na internetu izazvali su i radovi na zemunskom Gardošu.
Na jednom od najlepših vidikovaca grada radnici su još od kraja decembra, a radi se na rekonstrukciji ostataka nekadašnje Zemunske tvrđave, u čijem središtu je Milenijumska kula.
Međutim, nedavno je na internetu objavljena fotografija dvojice radnika i jedne hilti bušilice, koja nije baš najnežnija, zbog čega su se građani zabrinuli.
Iz Zavoda za zaštitu spomenika za BBC su rekli da nema razloga za brigu.
„Hiltijem su bušeni ostaci betonskog temelja bandere, koja je uklonjena pre mesec dana", navodi arhitekta konzervator Ljiljana Konta, nadležna za radove u Zemunu.
„Niko hiltijem ne razbija zidove Zemunske tvrđave, taman posla".
Nekada davno, još u srednjem veku, na Gardošu je postojala Zemunska tvrđava, od koje je sačuvano samo nekoliko zidova i četvorougaona citadela.
Zavod za zaštitu spomenika sada radi na rekonstrukciji i restauraciji zidova te tvrđave.
„Najveći problem je obnova obrušene jugoistočne kule, koja služi kao vidikovac sa kojeg se pruža veoma lep pogled na Zemun i na Beograd", kaže Konta.
„Krenulo se u iskopavanje zemlje, da se ta kula sanira, a suština je doći do dna postojećih temelja Zemunske tvrđave, kako bi bio urađen novi temelj", dodaje ona.
Temelj bi trebalo da drži ostatke nekadašnjeg zida, ali i novih koji će biti izgrađeni kako bi Gardoš dobio obnovljeni vidikovac.
Međutim, poslednjih dana mašine pored Milenijumske kule odmaraju, jer su radovi obustavljeni.
„Kopa se na prilično veliku dubinu, od pet do osam metara, pa sad čekamo proračun statičkog obezbeđenja te 'temeljne jame', da se na radnike ne bi obrušili ostali zidovi".
Stepenice
Prvi deo radova oko Milenijumske kule zvanično bi trebalo da bude završen krajem juna, ali Konta kaže da bi taj rok mogao malo da bude probijen.
Radovi su podeljeni u dve faze, kaže, ali su u ovom trenutku obe „žive", dok se čekaju proračuni za temelje jugoistočne kule tvrđave.
„Trenutno se kopaju i tehnički rovovi duž ostalog dela tvrđave, a u planu je i obnova tih zidova, onoliko za koliko pouzdano znamo da su postojali".
U toku je i obnova stepenica koje vode do kule, a oko čijeg održavanja je bilo dosta problema, jer za njih godinama niko nije bio nadležan.
„Opština je to sad prenela na sebe i ona brine o tim stepenicama. Čim je to regulisano, počela i njihova rekonstrukcija, jer su dugo bile u lošem stanju.
„Međutim, i tu imamo mali zastoj, jer zbog nekih vlasničkih pitanja geometar mora da snimi teren".
"Zazidani kafić"
Tokom radova pojavio se i neobičan problem - kafić koji se nalazi tik uz Milenijumsku kulu.
Konta kaže da je bašta tog kafića bila bespravno proširena van svoje parcele. Zato je srušena, a na tom mestu će biti jedan od zidova Zemunske tvrđave.
Međutim, onda se postavlja pitanje kako će građani ulaziti u taj kafić, jer će taj zid blokirati vrata.
„Naći ćemo neko kompromisno rešenje, trudićemo se da njihov ulaz ne bude blokiran. Nećemo osporavati postojanje tog kafića, niti mu zabranjivati rad", kaže Konta.
Unutrašnji prostor Milenijumske kule opština Zemun izdaje u zakup, dodaje.
„Ona radi nesmetano, nemamo nikakav uticaj na to".
Betoniranje Gardoša Ksenije Bulatović (Foto: Slobodan Maldini, lična arhiva)
Istorija
Milenijumska kula na Gardošu podignuta je 1896. godine u čast hiljadugodišnjice prisustva Mađara u Panoniji.
Bilo ih je četiri, na četiri strane sveta, ali je preživela samo ova, podignuta na najjužnijoj tački Ugarske kraljevine - u Zemunu.
Visoka je 36 metara, a poznata i kao Kula Sibinjanin Janka, po mađarskom junaku Janošu Hunjadiju, koji je u 1456. godine porazio Osmanlije tokom Bitke za Beograd.
Na istom mestu nekada je postojala drevna tvrđava, o kojoj postoje zapisi još iz devetog veka.
Ruševine te tvrđave, uz Milenijumsku kulu, najstariji su građevinski ostaci u starom jezgru Zemuna. Tvrđava je 1948. proglašena za spomenik kulture.
Kula je u međuvremenu postala jedan od najpoznatijih simbola Beograda, iako Zemunci često ističu da je Zemun grad za sebe, a ne deo prestonice Srbije.
Podsetimo, početkom marta je najavljen da će tvrđava i kula na Gardošu, simboli Zemuna, biti obnovljeni do leta, a majstori trenutno rade po idejnom projektu restauracije koju je uradio Zavod za zaštitu spomenika kulture Beograda.
Prema rečima nadležnih iz Opštine Zemun, radiće se u dve faze, a prva faza podrazumeva obnovu porušene jugoistočne kule sa istočnim zidom i terasom bedema. Vrednost radova je 34 miliona dinara, a od toga Ministarstvo pravde obezbedilo je 13 miliona dinara, Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija 12 miliona, a Grad Beograd oko 10 miliona.
Ruševine tvrđave, sa zidovima od lomljenog kamena koji su obloženi opekom u krečnom malteru predstavljaju najstarije ostatke vekovnog Zemuna. Osim na tvrđavi, radi se i na rekonstrukciji i restauraciji stepeništa koje se prostire iz Lagumske ulice do Gardoške terase i deo je starog zemunskog jezgra.
PROČITAJTE I:
KALEMEGDANSKA STABLA - ZLOČIN I KAZNA
Prema nepotvrđenim izvorima, tvrđava se pominje još u IX veku, a zatim često posle XII veka. Smatra se da su postojeći zidovi iz XIV ili XV veka. Na Prandšteterovoj minijaturi iz 1608. godine zamak je sačuvan i pokriven, dok se na panoramama Zemuna već od XVIII veka nalazi u ruševinama.
Pogodan položaj i zaštićenost od poplava predstavljali su pogodne uslove za osnivanje naselja na ovom mestu i u starijim periodima. Velike količine arheološkog materijala iz halštata i bronzanog doba svedoče da je Gardoš bio naseljen i u praistoriji. Iskopavanjima koja je Muzej grada Beograda izvršio 1971. i 1972. godine, ispod severoistočne kule su otkriveni ostaci grobnica iz kasnoantičkog perioda, što indicira da je na ovom prostoru u antici postajala nekropola.
Komentari