Piše: Gordana Tadić / Foto: Luka Novaković
Konkurs za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja koji promovišu teme u oblasti kulture, koji je kao poseban Konkurs Minstarstva kulture i informisanja prvi put raspisan 2021. godine bio je kratkog daha. On je ponovljen još samo jednom, sledeće 2022. godine, da bi od ove, 2023. bio ukinut.
Informisanje je, formiranjem poslednje Vlade 26. oktobra 2022. godine, kao sektor u Ministarstvu kulture pripojeno Ministarstvu telekomunikacija, a Konkurs za projekte koji afirmišu teme iz kulture ove godine nije raspisan.
Tako su mediji koji se bave kulturom ostali uskraćeni za jedini Konkurs koji je bar delimično mogao da im pruži nadu da će država prepoznati značaj sufinansiranja medijskih projekata u kulturi. Na ovaj Konkurs mogli su da se prijave i svi mediji koji imaju rubrike kulture, ali je značaj Konkursa bio upravo u tome da je mogao da se razvije u svojevrsnu podršku kulturnim sadržajima u ionako oskudnoj kulturnoj medijskoj ponudi.
Kulturni centar Kaleidoskop je kroz projekat “Pod lupom: Kultura u medijima – Šta podržava država?“ analizirao 2.480 projekata koji su svrstani u oblast kulture od 2015. do 2022. godine koji su sufinansirani kroz 10 konkursa Ministarstva kulture, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu i javno informisanje i 132 lokalne samouprave.
U ovom tekstu se bavimo navedenim Konkursom koji je bio aktuelan samo tokom prethodne dve godine.
U periodu od 2021. godine do 2022. godine na javnim konkursima za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja koji promovišu i afirmišu teme iz oblasti kulture u 2021. i 2022. godini Ministarstvo kulture i informisanja ukupno je odobrilo 59,7 miliona dinara (508.105 evra) za medijske projekte namenjene javnom informisanju u oblasti kulture. U posmatranom periodu, ukupno je odobreno 173 projekta, 135 različitih podnosioca projekata.
Prosečna vrednost medijskih projekata, sufinansiranih javnim konkursima za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja koji promovišu i afirmišu teme iz oblasti kulture u 2021. i 2022. godini, iznosi 345.087 dinara ili 2.937 evra.
U prosečnu vrednost ulazi i veći broj projekata koji daleko prevazilazi srednju vrednost.
Najveći iznos sredstava u posmatranom periodu, ukupno 15.320 evra, odobreno je Radio-televiziji Bujanovac, koja je šampion i u ukupnom broju podržanih projekata – čak pet za dve godine.
Pored Radio-televizije Bujanovac koja je dobitnik najviše sredstava, na ovom Konkursu koji je bio kratkog daha, u najvećim iznosima podržani su i: TV Vranje sa 13.619 eu za četiri projekta, TV Zona plus (Niš) sa 13.198 eu za četiri projekta, TV Kruševac sa 13.193 eu za takođe četiri projekta i TV Forum (Prijepolje) sa 8.085 eu za dva projekta.
Zanimljivo videti i ukupnu sumu odobrenih sredstava i broj projekata po medijima na kojima su objavljivani medijski sadržaji čiji je cilj bio podizanje informisanosti građana u oblasti kulture. Ovde treba napomenuti da mediji nemaju svojstvo pravnog lica, već to ima njihov osnivač (podnosilac projekta) i da u velikom broju slučajeva, podnosioci projekta nemaju svoje registrovane medije, gde na scenu stupaju produkcije, za koje se, iz rešenja medijskih konkursa ne može uvek jasno utvrditi na kojim medijima su producirani nastali medijski sadržaji. Isto tako, u velikom broju rešenja za medijske konkurse nije moguće utvrditi medij na kojem su sadržaji emitovani, ukoliko podnosilac projekta ima više medija, i ukoliko u konkursnom rešenju nije navedeno na kojem konkretno mediju je realizovan medijski sadržaj.
Ukupno (173) medijska projekta u ovoj kategoriji u 2021. i 2022. godini, realizavalo je 89 različitih medija dok su ostali medijski projekti nastali u različitim produkcijama.
Ukupno 44 produkcijske kuće je sprovodilo medijske projekte koji su trebali da se bave tematikom kulture.
Iako smo nedostajuće podatke iz rešenja medijskih konkursa dodatno proveravali u Registru medija, koji vodi Agencija za privredne registre, u našim analitičkim tabelama treba voditi računa da smo u slučajevima kada u rešenjima nije navedeno ime medija i kada nije bilo podataka u registru, podnosioce projekata koje imaju registrovane medije, navodili kao produkciju.
Najveći broj sredstava u posmatranom periodu, ukupno 6.809 evra, odobreno je produkciji Miodrag Miljković PR, Agencija za TV produkciju Synopsis Niš za dva projekta.
S obzirom da se kultura odnosi na celokupno društveno nasleđe neke grupe ljudi, to jest na nučene obrasce mišljenja, osećanja i delovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i na izraze tih obrazaca u materijalnim objektima, pregled sufinansiranih medijskih konkursa i sadržaja čiji je cilj bio informisanje građana u ovoj oblasti u periodu od osam godina koje smo sufinansirali javnim sredstvima u Srbiji, dosta će nam reči o stanju u kulturi, našim interesovanjima i vrednostima.
Da bi smo sagledali ta interesovanja, naši istraživači kodirali su medijske projekte namenjene proizvodnji medijskih sadržaja u kulturi na sledećih devet oblasti: Aktuelna kulturna produkcija, Društvo, Filmsko stvaralaštvo, Kulturna baština, Manifestacije, Multikulturalnost, Muzika, Obrazovanje, i Vizuelno stvaralaštvo.
Početna baza našeg istraživanja bila je otvorena baza podataka “Projektno sufinansiranje medija u Srbiji” “Centra za održive zajednice”. Baza sadrži, veliki broj informacija o rezultatima javnih medijskih konkursa realizovanih u periodu od osam godina, na svim nivoima vlasti u Srbiji. Istraživači su imali zadatak da pregledaju preko .2480 relevantnih projekata iz baze od ukupno 16,590 realizovanih projekata (oko 15 odsto “projekata u kulturi”).
Oblasti i podoblasti projekata kodirani su po nazivima projekata, u slučajevima ukoliko su oni navođeni u konkursnim rešenjima, kodirani su kao Nedefinisani. Određeni broj naziva projekata koji ne potpadaju ni pod jednu od navedenih oblasti ili podoblasti zavedeni su pod – Ostalo. Jasno je da ovo nije savršen metodološki pristup, ali nam on može dati indikaciju kulturnih oblasti, i ukaže nam određene trendove.
Nadamo se da će ovaj deo naših rezultata projekta omogućiti istraživačima lakši rad na dubljim i specifičnijim analizama konkursnog sufinansiranja medijskih sadržaja u kulturi.
Pogrešno smo pretpostavili da će projekti kodirani kao projekti aktuelne kulturne produkcije Ministarstva kulture i informisanja imati najviše udela u kodiranim oblastima, s obzirom na prirodu medija i informisanja, međutim, to nije slučaj. Svega 19 projekata je prepoznato kao aktuelna kulturna produkcija, što čini 10,05 odsto projekata, odnosno 51.075 evra.
Najviše sredstava Ministarstvo kulture i informisanja “investiralo” je u oblast društvo (iako se ovde radi o Konkursu koji isključivo podržava oblast kulture)‚ ukupno 278.584 evra za 95 projekata.
U oblasti manifestacije odobreno je samo tri projekta za dve godine i podržano sa 7.654 evra, što čini 1.51 odsto od ukupne odobrene sume za projekte čiji je cilj bio poboljšanje informisanja građana o kulturi.
Da je kulturna baština sigurna karta na koju igraju mnogi podnosioci projekata govori činjenica da je tokom dve godine sufinansiranja medijskih priloga iz kulture podržano 32 ovakva projekta sa 98.378 evra, što čini 19,36 odsto ukupno odobrene sume.
Sudeći po nazivima, sadržajima i realizaciji projekata podnosioci nisu pokazali minimum inovativnosti u temama koje se decenijama rabe u srpskim medijima. A i zašto bi trošili vreme i upitne ljudske resurse kada nema kontrole u realizaciji? Copy/paste je i kod ovih medijskih priloga odigrao ključnu ulogu. Pogledajmo neke od naziva i finansijsku podršku Ministarstva ovih projekata:
Tvrđave juga Srbije (4.684 eu), Izdavanje časopisa i očuvanje tradicije ćiriličnog pisma (4.678 eu), Zaboravljeni spomenici kulture i istorije (4.252 eu), Nasleđe (4.082 eu), Misli ćirilično (3.833 eu), Kultura juga Srbije u raljama tranzicije (3.487 eu), Su čim ću pred Miloša - serijal tekstova o očuvanju kulturno-istorijske baštine prve prestonice moderne Srbije (3.402 eu), Industrijsko nasleđe - evropski put našeg nacionalnog identiteta (3.402 eu), Spretnim korakom kroz svet - Deca čuvari tradicije (3.402 eu), Čuvari starih zanata (3.402 eu).
Ove projekte realizovali su: Zona plus, Niš, Udruženje za zaštitu Borbe, Medijski centar Klik 105, Zrenjanin, Udruženje građana Paleta, Gornji MIlanovac, RTV Vranje, Centar za zdravlje, lepotu i tradiciju “Med”, Niš, Javnost doo, Kragujevac, Glas građana Šumadije, Udruženje građana NVO Užice Media, Manuela Radojković PR, Helloanimation Niš.
Ministarstvo kulture i informisanja za oblast obrazovanje odobrilo je ukupno 21.194 eu za sedam projekata, što je 4,17 odsto od ukupne odobrene sume za projekte čiji je cilj bio poboljšanje informisanja građana o kulturi, u periodu 2021-2022. godine.
Kao i u prethodnim analizama konkursa Ministarstva kulture, Pokrajine i 152 lokalne zajednice i u konkursima u oblasti kulture dolazimo do nonsensa da je najveći broj podržanih projekata iz oblasti društvo. Više od polovine ukupno odobrene sume - 54.83 odsto ili 278.584 evra je država uložila u opšte društvene priče. O apsurdu trošenja budžetskog novca govori činjenica da je čak 49 ovih projekata potpuno nejasno, a za nejasno je potrošeno 145.724 evra.
Filmsko stvaralaštvo je podržano sa ukupno 10.211 evra za tri projekata, što je 2.01 odsto ukupnih davanja. Multikulturalnost nije bila zanimljiva konkursnim komisijama te je odobreno samo dva ovakva projekta sa 5.957 eu ili 1,1 odsto ukupnih sredstava.
Vizuelno stvaralaštvo je podržano sa 8.683 evra za tri projekta, što čini 1.71 odsto ukupnih davanja.
Sudeći po analizi ovog Konkursa za kulturu koji je bio kratkog daha, ideja aktuelne ministarke kulture Maje Gojković da se podrži kultura u medijima je ostala van radara konkursnih komisija koje ni ovde nisu imale sluha za kvalitetne projekte. Sistem "bratskog" odobravanja novca je pojeo više od pola miliona evra državnih para za koje smo dobili jedno veliko ništa.
Podaci iz projekta “Pod lupom: Kultura u medijima – Šta podržava država?“obuhvataju kompletnu analizu od 2015-2022. godine: ukupna izdvajanja, broj projekata, podelu na oblasti i podoblasti, izdvojen novac iz svih organa vlasti sa brojem podržanih projekata, medije koji su podržani, ali i podnosioce kojima su odobrena sredstva.
Zainteresovani statističke podatke mogu pronaći na sledećim linkovima:
Kompletni statistički podaci na ovom linku
Projekti Ministarstva kulture i informisanja ovde
Projekti Pokrajinskog sekretarijata za informisanje ovde
Projekti 152 lokalne samouprave ovde
Projekti Konkursa koji promovišu i afirmišu teme iz oblasti kulture Ministarstva kulture i informisanja (2021. i 2022.) ovde
Rezultati istraživanja dostupni su na portalu magazina za kulturu Kaleidoskop media.
Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD, a administrira Nezavisno udruženje novinara Srbije. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove NUNS-a i Ambasade SAD, već isključivo autora.
PROČITAJTE I:
NEPODNOŠLJIVA LAKOĆA PUSTOŠENJA BUDŽETA
POD LUPOM: KOJE MEDIJE PODRŽAVA POKRAJINA?
KOJE MEDIJE PODRŽAVAJU LOKALNE SAMOUPRAVE?
Svi sadržaji na portalu magazina Kaleidoskop media su besplatni, a sajt se finansira isključivo donacijama čitalaca i prijatelja.
Podržite rad našeg magazina OVDE
Komentari