Piše: Gordana Tadić / Foto: Luka Novaković
Od 2015. godine u Srbiji traje sufinasiranje medija od strane države. Iako osmišljeno kao podrška medijima kroz projektno sufinansiranje već osam godina je pod velikim znakom pitanja. Složenost problematike je višeslojna, a najupitniji je odliv novca iz državne kase “problematičnim” medijima za projekte koji suštinski niti zadovoljavaju kriterijume, niti su realizovani onako kako su u projektnoj dokumentaciji predstavljeni.
Kulturni centar Kaleidoskop se kroz projekat “Pod lupom: Kultura u medijima – Šta podržava država?“ bavi medijskim konkursima organizovanim na svim nivoima vlasti od 2015. do 2022. godine isključivo u oblasti kulture i obrazovanja. U prethodnom tekstu analizirali smo brojne nepravilnosti i konkretan odliv novca u sumnjive medijske projekte koji su sufinansirani od strane Ministarstva kulture i informisanja.
I statistički podaci koje smo napravili u saradnji sa Centrom za održive zajednice govore u prilog tome da se medijski projekti sufinansirani državnim novcem najčešće samo deklarativno bave kulturom. U navedenom periodu Ministarstvo kulture je podržalo 913 ovakvih projekata sa 578.427.293 dinara (4.861.824 evra).
Takođe, porast ukupne izdvajane sume i broja podržanih projekata, posledica je svetskog trenda porasta javne potrošnje, a da je reč o ne velikim sredstvima sa kojima se podržavaju medijski projekti u oblasti kulture dovoljno je videti prosečnu vrednost projekata u periodu (2015-2022). Prosečna vrednost projekta u posmatranom periodu iznosi 633.546 dinara ili 5.325 evra. S obzirom da prosečnu vrednost čini i velik broj onih projekata koji daleko prevazilazi srednju vrednost (70 od ukupno 913 projekata sufinansirano sa više od 10.000 evra), o samoj vrednosti projekta u posmatranom periodu više govori medijana ili srednja vrednost projekata koja deli sve vrednosti projekata na dva dela iznad i ispod vrednosti medijane, koja je u posmatranom periodu iznosi 500.000 dinara ili 4.253 evra.
Pogledajmo kako su izgledala ukupna izdvajanja za medijske projekte koji se bave kulturom po godinama:
2015. - 531.341 eu - 78 projekata
2016. - 460.216 eu - 57 projekata
2017. - 523.592 eu - 82 projekta
2018. - 823.684 eu - 143 projekta
2019. - 680.895 eu - 118 projekata
2020. - 601.002 eu - 120 projekata
2021. - 512.990 eu - 133 projekta
2022. - 728.104 eu - 182 projekta
Ukupna izdvajanja za medijske projekte koji se bave kulturom po godinama (2015-2022) možete videti na grafikonu dole.
Poslednja, 2022. godina se deklarativno izdvaja kao godina sa najviše izdvajanja. Razlog tome je i novi konkurs na koji su mediji mogli da apliciraju isključivo za medijske sadržaje koji se odnose na kulturu. Novi konkurs je bio kratkog daha – od postavljenja Maje Gojković na čelo Ministarstva kulture 2021. i sledeće, 2022. godine. U 2023. godini informisanje više ne pripada Ministarstvu kulture , već je prisajedinjeno Ministarstvu za telekomunikacije i informisanje. Izdvojeni konkurs kojim se afirmišu i podržavaju teme iz kulture, posle samo dve godine postojanja je ukinut.
Umesto kulture opšte društvene teme
Analiza svih projekata urađena je “peške”, a naši analitičari su pojedinačno prošli sve podržane projekte, kako bi se stekao pravi uvid i kako bi sve projekte grupisali u oblasti kojima tematski pripadaju. Iako bi čitaoci očekivali da se oblast kulture u medijima prirodno podeli na aktuelnu kulturnu produkciju i oblasti poput književnosti, filma, vizuelnih umetnosti, muzike, teatra, fotografije, dizajna… podržani projekti su daleko od ovih parametara.
Tako dolazimo do nonsensa da se 620 projekata svrstava u rubriku Društvo (čak 70,1%) i 102 projekta u Kulturnu baštinu (11,5%). Obrazovanje je na trećem mestu sa minornih sedam odsto i svega podržana 62 projekta za ovih osam godina. 3,7 odsto projekata su, po svojim naslovima, potpuno nedefinisani, a pokušaji naših istraživača da dođu do sadržaja kako bi utvrdili o kojoj vrsti je reč ostali su neuspešni, jer oni nisu javno dostupni na portalima i platformama.
Za prethodnih osam godina podržano je tek 29 projekata ili 3,3 odsto sadržaja koji su se bavili aktuelnom kulturnom produkcijom. Postavlja se pitanje da li komisije koje odlučuju o državnom novcu ne prepoznaju značaj podrške medijima koji se u svojim sadržajima bave savremenim kulturnim stvaralaštvom ili sami podnosioci projekata u malom broju konkurišu sa ovim temama?
Filmsko stvaralaštvo je zastupljeno tek sa 1,6 odsto (podržano svega 14 medijskih projekata), vizuelno stvaralaštvo sa 1,2 odsto (11 projekata za osam godina!), kulturne manifestacije 0,8 odsto ili sedam projekata (manje od jedan godišnje), multikulturalnost je bila zastupljena sa 0,6% ili pet podržanih projekata. U ovoj klasifikaciji našla su se i dva potpuno nedefinisana projekta koja čine 0,2 odsto.
Da pogledamo šta su to mediji koji su podržani od strane Ministarstva kulture tretirali kroz najveću tematsku oblast (Društvo) koju su podveli pod kulturu (?!). Za čak 645 ovakvih projekata odobreno im je 418.231.692 dinara (3.513.486 evra).
190 projekata se bavilo medijskom pismenošću (34,7%), 88 projekata (16,1%) opštom društvenom tematikom, 82 projekta (15%) istorijom, 56 projekata (10,2%) znamenitim ličnostima, 46 projekata (8,4%) je potpuno nejasno, 35 medijskih celina (6,4) je tretiralo versku tematiku, muziku je pokrilo samo 15 projekata (2,7%), književno stvaralaštvo minimalnih 10 projekata (1,8%), a 26 projekata (4,7%) ponovo nismo uspeli nigde da svrstamo.
Kada je reč o drugoj „omiljenoj“ oblasti učesnika konkursa – Kulturnoj baštini, ona participira sa 11,5% dodeljenih sredstava Ministarstva za ovih osam godina ili 59,634,199 dinara (502,944 evra). Ovaj novac je raspoređen na 104 medijska projekta, od koji se više od polovine (54,7%) bavi opštom tematikom (teme o kojima se piše decenijama unazad, bez inovativnog sadržaja).
Sedam odsto projekata bavilo se temama iz Obrazovanja, što prevedeno u brojke iznosi 62 projekta. Samo dva projekta su kao sadržaj imali književno stvaralaštvo: Školske poete Vranjske plus d.o.o i Afirmacija mladih srpskih književnika i promocija čitanja kod mladih Regionalnog info centra Optimist: Vodič kroz gej Srbiju.
Produkcijama najveći deo kolača
Kada su podnosioci prijava na Konkursu Ministarstva kulture u pitanju najveći broj odobrenih projekata pripao je produkcijama – čak 265 od ukupnih 913 projekata.
Sledi grupacija koja obuhvata udruženja, fondacije, savete, fakultete… sa 189 odobrenih projekata. Po broju odobrenih projekata slede pojedinačni učesnici konkursa: Radio televizija Kruševac (za 12 projekata odobreno 6,85 miliona dinara ili 58.084 evra), Radio televizija Vranje (za 11 projekata 9,6 miliona dinara ili 81.128 evra), Radio televizija Kanal M Paraćin (za 10 projekata dobili 5,68 miliona dinara ili 48.279 evra), Udruženje za razvoj kvaliteta života i rada građana "HUMANIS" Niš (za osam odobrenih projekata odobreno 3,95 miliona dinara ili 33.415 evra), Udruženje novinara Srbije (za osam projekata odobreno 7,27 miliona dinara ili 60.427 evra), Udruženje Forum žena Prijepolja (za osam projekata odobreno 4,54 miliona dinara ili 38.183 evra), Društvo sa ograničenom odgovornošću Albos za proizvodnju promet izdavačku delatnost Kruševac (za sedam projekata odobreno 3,7 miliona ili 31.160 evra).
Detaljnu statistiku možete pogledati na interaktivnim tabelama na ovom linku.
Šampionski iznosi za sumnjive projekte
Pojedinačno, apsolutni šampion u iznosu opredeljenih sredstava Ministarstva kulture je produkcija „Essentis“, koja je 2018. godine za projekat „Srbija-100 godina nakon Soluna inkasirala 4, 9 miliona dinara (41.431 evro). Usledile burne reakcije istraživačkih medija i novinarskih udruženja zbog otkrića zloupotrebe javnog novca, pa je pomenutoj produkciji naloženo da vrati više od polovine tog iznosa. Više o svim problemima vezanim za ovaj projekat možete pročitati na portalu Nezavisnog udruženja novinara Srbije.
Agencija za usluge reklame i marketinga „RayDream production“ je, takođe 2018. godine dobila četiri miliona dinara (33.821 evro) za projekat “Tragom vremena”, iako nije imala dokaz da će ga realizovati putem medija, utvrdilo je Udruženje novinara Srbije.
Podsećamo da su te godine NUNS, NDNV, ANEM, Lokal pres i Asocijacija medija povukli svoje predstavnike iz stručnih komisija Ministarstva kulture i informisanja.
Najviše novca Radio-televiziji Kruševac
Kada su pojedinačni podnosioci projekata u pitanju prvo mesti drži Radio-televizija Kruševac (RTK) koja je za 12 projekata svrstanih u oblast kulture, odobrenih od Ministarstva kulture, inkasirala 6,85 miliona dinara (58.084 evra). Ovi projketi su odobreni za tri medija: TV Kruševac, RTK portal i Radio Kruševac.
Međutim, čak 91,7 odsto projekata RTK spada u Društvo (istorija, znamenite ličnosti, verska tematika), a 8,3 u Obrazovanje. Kultura kao takva našla se u njihova dva projekta: Mladi i jezička kultura (zaštita srpskog jezika i ćirilice - preduslov kulturološkog opstanka društva) i Vikend sa knjigom *afirmacija čitalačke kulture i lokalnog izdavaštva*. Ova dva projekta podržana su sa 11.044 evra. Preostalih 47.040 evra Ministarstvo kulture je opredelilo za bezbroj puta obrađivane teme iz istorije i kulturne baštine.
Po nazivima tema, odnosno projekata deluje kao da se kulturni događaji u periodu od 2015. do 2022. godine nisu ni dešavali u Kruševcu, jer medijskog praćenja od strane ovog krupnog medijskog igrača nije bilo. Gledajući nazive njihovih projekata više bi ličilo da su oni učestvovali na nekim konkursima koji podršku daju istoriji i kulturnoj baštini. Ostaje otvoreno pitanje – šta iza ovih medija ostaje kao medijski zapis o kulturi koju su stvarali neki aktuelni umetnici početkom 21. veka?
A za šta su Kruševljani dobili novac? Donosimo nazive podržanih projekata:
→ Tragovima Kosovske bitke - 630 godina kasnije
→ Velike bitke u Rasinkom okrugu (u odbrani prava na život i slobodu)
→ Prošlost u sadašnjosti i budućnosti- kulturnoistorijska spomen - obeležja kruševačkog kraja
→ Važnost očuvanja arheološkog blaga Kruševca i Rasinskog okruga
→ Bagdalski zapisi - šest i po decenija izdavačke kuće i književnog kluba Bagdala
→ Car Lazar u Velikom ratu (Herojstvo dvanaestog pešadijskog puka)
→ Prozor sećanja (velikani kruševačkog glumišta)
→ Svetinje uz Rasinu povodom deset godina Eparhije kruševačke
→ Od Morave do Drine povodom 150 godina od rođenja (u Kruševcu) velikog srpskog kompozitora, dirigenta i pedagoga - Stanislava Biničkog
→ Sve bilo je muzika… Sećanje na velike muzičke umetnike iz Kruševca
Televizija Vranje je na drugom mestu odobrenih sredstava za medijske priloge u kulturi sa osam odobrenih projekata i 7,9 miliona dinara (66.846 evra).
Tačno polovina (50 odsto) projekata ove televizije svrstano je u rubriku Društvo, 37,5 odsto u Obrazovanje, a 12.5 odsto u Kulturnu baštinu. Za četiri projekta iz Društva, pod nazivima “Borinom kaldrmom”, Surdulički mučenci - svetitelji i stradalnici, Srce Balkana i Zlatno pero juga Srbije, TV Vranje inkasirala je 2.150.000 dinara (18.069 evra). Jedan projekat “Misli ćirilično” se odnosi na kulturnu baštinu, a za preostala tri projekta koja se bave obrazovanjem odobrena su im impozantna sredstva u iznosu od 5,3 miliona dinara (44.944 evra). Po nazivima projekata: “Zabavljaj se i uči Dečji kulturno-zabavni program”, “Dečji obrazovno - zabavni program” i “Igraj se i uči dečji kulturno-obrazovni program” jasno je da se radi o redovnoj TV šemi, a ne o inovativnim projektima.
I prema Kanalu M Radio Televizije Paraćin konkursne komisije su bile blagonaklone, te je Paraćincima odobreno 5,7 miliona dinara (48.279 evra) za 10 medijskih projekata svrstanih u oblast kulture. Sadržajna matrica se i kod njih ponavlja – 50 odsto projekata spade u oblast društva, 20 odsto u kulturnu baštinu, 10 odsto je nedefinisano, a dva projekta (oba po 10 odsto) ispunjavaju konkursne propozicije i svrstani su u oblast obrazovanja i aktuelne kulturne produkcije.
Najveći odobreni iznos ovoj radio-televiziji je 9.356 evra za temu ispričanu više puta - projekat “Čuvari prošlosti serijal medijskih sadržaja o spomen-obeležjima na teritoriji opštine Paraćin”.
Udruženje za razvoj kvaliteta života i rada građana "Humanis" Niš je na konkursima Ministarstva kulture za sedam projekata inkasiralo 3,5 miliona dinara (29.587 evra) koji su emitovani na portalu Slovo Juga. Svi projekti su vezani za kulturnu baštinu. Istovremeno, navedeni portal je, prema javno dostupnim podacima iz APR-a od 2016. godine na ime projektnog sufinansiranja (sredstva dodeljena mediju na ime državne pomoći) podržan sa 4,9 miliona dinara.
Komisije Ministarstva kulture su kao najbolje medijske projekte u oblasti kulture ocenile projekte sledećih podnosilaca: Radio Banska Kosa Beli Manastir (kroz projekte za informisanje dijaspore podržano šest projekata (društvo, verska tematika) sa 4,25 miliona dinara (35.909 evra); Petkomerc d.o.o – Radio Osvit, BiH podržan sa više od 2,8 miliona dinara (23.498 evra). Svih šest projekata nose identičan prefiks: Zavičajna riznica, pa slede naslovi:
Zavičajna riznica - kulturna baština Podrinja-čuvar identiteta Srba u BiH, Sačuvajmo osobenost kulturološko-duhovnog blaga Srba u BiH; sačuvajmo jezik i pismo, nacionalni identitet Srba u BiH; Kulturna baština Srba Podrinja u BiH; srpski jezik i ćirilica - čuvar identiteta Srba u BiH.
Petkomerc d.o.o. je za projekte iz kulturne baštine dobio sredstva i od Pokrajinskog sekretarijata za kulturu u visini od 350.000 dinara.
Detaljnu statističku analizu pripremili smo na ovom linku.
Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD, a administrira Nezavisno udruženje novinara Srbije. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove NUNS-a i Ambasade SAD, već isključivo autora.
PROČITAJTE I:
NEPODNOŠLJIVA LAKOĆA PUSTOŠENJA BUDŽETA
Svi sadržaji na portalu magazina Kaleidoskop media su besplatni, a sajt se finansira isključivo donacijama čitalaca i prijatelja.
Podržite rad našeg magazina OVDE
Komentari