Piše: Gordana Tadić / Foto: Luka Novaković
Specijalci za ulepšavanje realnosti, glorifikovanje vlasti i satiranje njenih rivala pokupili su kajmak i na konkursima projektnog sufinasiranja medija u oblasti informisanja građana u kulturi na lokalnom nivou u periodu od 2015. do 2022. godine, baš kao i na konkursima koje su raspisivali Ministarstvo kulture Srbije i Pokrajinski sekretarijat za informisanje.
Rokade u redosledu na vrhu tabele, prema analizi Kulturnog centra Kaleidoskop koja je sprovedena kroz projekat “Pod lupom: Kultura u medijima – Šta podržava država?“ ne menjaju suštinu i obrazac po kojem su se favorizovali podobnost i servilnost nauštrb kvaliteta sadržaja i uslova konkursa, za koje su lokalne samouprave izdvojile 7.359.715 evra za 1.257 odobrenih projekata.
Kulturu, odnosno Aktuelnu kulturnu produkciju kao noseću oblast u njenoj promociji i afirmaciji, ti trendovi teraju na povlačenje pred poplavom kiča i promašenih tema, sa kojima su kandidati za sredstva istrčali pred komisije znajući da će ih klimoglavci koji sede u njima odobriti, jer su odluke uglavnom bile skrojene pre raspisivanja konkursa.
Epilog takve prakse je da su ubedljivo najveća sredstva isisale perjanice vlasti poput RTV Kruševac, Studija B, Novosadske televizije i sličnih medija, čija je glavna preporuka to što su ih privatizovale kompanije i ljudi bliski vlastodršcima, koji su ih time zadržali pod kontrolom i u funkciji sopstvene danonoćne promocije.
Da su informisanje građana u kulturi, odnosno medijski konkursi u toj oblasti, svedeni na namirivanje režimskih pulena i pretvoreni u monetu za potkusurivanje pokazuje i opsežno istraživanje Kulturnog centra Kaleidoskop. Iz njega je jasno da se nagrađeni najvećim sumama sa kulturom susreću isto koliko i njihovi projekti, koji su u najvećem broju slučajeva bili motivisani isključivo ispumpavanjem novca iz budžeta i upumpavanjem para poreskih obveznika na svoje račune.
Čorba i pivo na kulturnom meniju
Rekordan ulov na konkursima medijskog sufinansiranja u oblasti kulture na lokalu od 2015. do 2022. ostvarila je RTV Kruševac projektom „Čarapanske manifestacije“, koji je od Grada Kruševca prošle godine nagrađen sumom od 71.118 evra.
Pojedinačno, to je najvredniji projekat u državi za informisanje građana u kulturi na svim nivoima, iako je reč o bućkurišu, smiksanom od nespojivih sastojaka, jer su u isti lonac ubačene sportske, muzičke, zabavne, gastronomske, digitalne i svakojake druge manifestacije.
Kulturni događaji svedeni su na primesu navrat nanos sklepanom projektu ovom medijske kuće, koju je u paketu sa brojnim RTV stanicama u Srbiji, privatizovao lokalni biznismen Radoica Milosavljević, član SPS-a i intimus najistaknutijeg kruševačkog naprednjaka i sadašnjeg ministra policije Bratislava Bate Gašića.
Među adutima finansijski najtežeg projekta u Srbiji su i događaji poput „Čorbijade“ u Jasici kraj Morave, gde su se ljubitelji riblje čorbe i hladnog piva okupili pod suncobranima i zakazali takmičenje, uz druženje i muziku, koje je u prilogu od nekoliko minuta „ovekovečila“ RTV Kruševac.
Na gastronomiju je nakalemljen IT sektor, jer je jedan od događaja koji je ušao u projekat „Čarapanskih manifestacija“ bio „IT FEST“ - Festival informacionih tehnologija, namenjen deci do 14 godina, na temu „Bezbednost dece u oblasti digitalnih tehnologija i interneta“.
Iako bezbednost dece na internetu ima veze sa kulturom taman koliko i kusanje čorbe kraj Morave, udaljavanju od fokusa konkursa tu nije kraj. U RTV Kruševac dosetili su se da kulinarstvo i IT sektor „obogate“ sportom i muzikom, pa su u projekat „Čarapanskih manifestacija“ ubacili „Kruševački polumaraton“, kao i „Dane Radojke i Tineta Živkovića“, čuvenih harmonikaša, u čiju čast se taj događaj održava u Radojkinom rodnom selu Globoderu.
Zakrpa za kulturu u projektu RTV Kruševac bili su i festival „Pivo i kobasice“, koji je novinarka u prilogu sama svrstala u muzičko-gastronomsku manifestaciju, pešačenje rekreativaca „Vidovdanski marš“ i neformalno takmičenje kruševačkih osnovaca iz istorije „Šarengradski kvizić“.
Ti meni serdare, ja tebi 71.118 evra!
Deo odgovora zašto je gradska vlast zažmurila na svaštarski karakter projekta, promašen fokus i podvalu da se redovne aktivnosti medija kroz klasične televizijske priloge tretiraju kao nedostajući sadržaj krije se u izveštajima RTV Kruševac, gde su uglavnom u prvom planu gradonačelnica Kruševca Jasmina Palurović i nameštenici gradske vlasti.
Po principu „ti meni serdare, ja tebi vojvodo“, kruševačka vlast je bila široke ruke i lokalnoj televiziji na „preporuku“ članove konkursne komisije iskeširala 71.118 evra za uvaljivanje lažne robe, ne pomišljajući na reklamacije.
Ni oni, a ni članovi konkursne komisije nisu reagovali, iako su zakonski bili dužni da ukažu na nepravilnosti, jer znaju da je vlasnik RTV Kruševac Radoica Milosavljević državnim moćnicima blizak bar onoliko koliko je projekat njegove televizije udaljen od svrhe konkursa.
RTV Kruševac je tu privilegiju naplatio tako što je izdejstvovao čak 25 projekata u oblasti informisanja građana u kulturi na sva tri nivoa, od čega 13 na konkursima Ministarstva kulture, a 12 na lokalu. Milosavljevićeva kuća je za te projekte povukla 188.332 evra, a samo od Grada Kruševca za četiri projekta je dobila 110.340 evra. Da se pojavljuju svuda gde ima konkursa i para, kupeći i znatno sitnije svote od sume za „Čarapanske manifestacije“, pokazuje njihovo pojavljivanje na devet lokalnih konkursa u blizini Kruševca.
Tako su u Aleksandrovcu iz budžeta isisali 13.144 evra za tri projekta, u Varvarinu za četiri 5.066 evra, a u obe opštine za preovlađujuće istorijske teme. U Vrnjačkoj Banji dobili su svega 852 evra za „Mostove koji spajaju“, a u Trsteniku još manje – 851 evro za „Priče iz Trstenika“, što ukazuje da u opštinama vlada pravilo da za Milosavljevićeve medije mora da se nađe nešto, makar to bio i sitniš.
Milosavljević je status medijskog mogula na lokalu stekao privatizacijom nekadašnjih medija u državnom vlasništvu, koji su time, gledano iz ugla SNS-a i SPS-a, ostali u „sigurnim rukama“.
To je njegovim medijima u Kruševcu i drugim gradovima i opštinama, kao i Studiju B u Beogradu i Novosadskoj televiziji u Novom Sadu, omogućilo privilegovan položaj na konkursima za sufinansiranje medija.
Na njima su pribegavali raznim trikovima i proceduralnim akrobacijama kako bi na perfidan način preskočili zakonska ograničenja i pare građana iz budžeta prebacili na račune sopstvenih medija.
Rentiranje “protočnih bojlera“
Studio B, koji je 2015. kupila „Maksim medija“ za 530.000 evra, na konkursima Grada Beograda za projektno sufinaniranje medija do 2018. godine je povukao više od 400.000 evra, pokazujući da je ekspert za zaobilaženje zakona i ograničenja u visini sredstava.
Ova medijska kuća sa tom praksom nastavila je i nakon što ju je 2018. kupila firma pod kontrolom Saše Blagojevića, školskog druga ministra finansija Siniše Malog.
Na konkurse je uglavnom istrčavala sa nominalno samostalnim produkcijama, koje su zajedno sa ponuđenim sadržajima u Studio B presipale i novac pokupljen na konkursima, i to na ime plaćanja troškova snimanja, montaže, produkcije, voditelja, izrade špica i raznih drugih usluga toj kući.
Od 45 odobrenih projekata u oblasti kulture u Beogradu od 2015. do 2022. deset najvrednijih je pripalo Studiju B i sa tom kućom povezanim instant produkcijama Brender, Folim, Zofin, Video Kalibration i Udruženje rok muzičara Srbije, tako da su od od ukupno 897.792 evra inkasirali 457.775 evra.
Ista ekipa dobila je i 11. i 13. projekat po visini sredstava u ukupnom iznosu od 70.977 evra, što sumu koja se slila na njihove račune podiže na 528.752 evra, odnosno 58,89 odsto ukupne vrednosti dodeljene na medijskim konkursima za oblast kulture u Beogradu.
Rentirajući prostor, voditelje i osoblje produkcijama Folim, Brender,V kalibration i Udruženju rok muzičara Srbije Studio B je osigurao najveći deo kolača, prepuštajući svojim prikrivenim filijama mrvice.
Da su pravni subjekti zamaskirani u produkcije za proizvodnju video i audio sadržaja registrovane samo zbog učešća na konkursima ukazuje i to što je Folim d.o.o. osnovan u avgustu 2017. godine, a već u oktobru je za projekat KULtura na konkursu Grada Beograda dobio 41.208 evra, iako je za istoimeni projekat Radio Karolini, koja je bila u vlasništvu Maksim medije, tadašnjeg vlasnika Studija B, 2015. odobreno 16.566 evra.
Folim, koji je prema tvrdnjama Danasa osnovala tehnička direktorka Studija B Marija Leković, 2019. godine je za projekat „Duhovni Beograd“ povukao 46.669 evra.
Najvredniji projekat u oblasti kulture u Beogradu, „težak“ 60.918 evra, osvojila je produkcija Brender, čiji je vlasnik Branislav Pavlović novinarima rekao da se ranije (pre uključivanja u lov na konkursna sredstva) nije bavio novinarstvom i da je odlučio da proba nešto novo, potvrdivši i da projekte realizuje preko Studija B, kome su opredeljena skoro sva sredstva na konkursima koja je povukao.
Predstavnik Udruženja rok muzičara Srbije, koje je za projekat „Beogradski rokenrol“ dobilo 56.867 evra, bio je još direktniji. On je Pištaljki otvoreno priznao da su „bili protočni bojler Studija B“ radi popularizacije rok muzike i mladih muzičara i da su zato skoro sva sredstva skrckali na usluge televizije na kojoj su realizovali projekat od 24 emisije.
„Masiranje“ kulture na Studiju B
Ulogu paravana na konkursu za potrebe Studija B odigrala je i produkcija Video kalibration, srećni dobitnik 48.352 evra za „Dualno obrazovanje“, još jedan projekat sa falš etiketom kulture.
Za ulazak u trku za konkursna sredstva Video kalibration je nabacio novo ruho, promenivši ime Metalon calibration i delatnost prodaje mašina, koju je prenamenio u proizvodnju kinematografskih, audio-vizuelnih i televizijskih sadržaja.
Iako bi to bilo isto kao kada bi se neko ko ne zna da uključi kompjuter prijavio na konkurs iz oblasti digitalizacije, pa onda sredstva prebacio kompaniji koja se time bavi, članovi konkursne komisije i odgovorni u gradu pravili su se gluvi i slepi za ovu čudesnu transformaciju novoosnovane produkcije, motivisanu namicanjem para poreskih obveznika za tuđe potrebe.
Zofin d.o.o, još jedan satelit iz orbite Studija B, za projekat „Kultura kroz vreme“ od Grada Beograda dobio je 49.755 evra. Serijal razgovora emitovan je na Studiju B, iz čijih redova je bila i autorka, koja je intervjuisala goste profesionalne orjentacije „od Silvane do Nirvane“. Među njenim sagovornicima u emisiji o kulturi našli su se i maser i modna dizajnerka, koja inspiraciju za svoj rad, kako su i ona i autorka naglasile, pronalazi u tradiciji.
Maser, koga je autorka serijala i voditeljka emisije nazvane „Umetnost masaže“ predstavila kao „čarobnjaka za hedonizam i masažu“, „ambasadora blagostanja“ i nekog „ko čini napore da ostane najbolji u podneblju masaže“, na početku kaže da „uvek voli da se druže ovako i da se šetaju ovim vašim (voditeljkinim) divnim stazama“. Autorka potom uzvraća porukom da će „naše staze danas biti vaše staze i one počinju vašim rođenjem“ i pitanjem „je li tada (kad se rodio) mogao da nasluti da će ga koju deceniju kasnije predstavljati kao onog koji ima psihoterapeutsko dejstvo na naše duše, ali i na naša tela“.
On odgovara da to tada nije mogao da pretpostavi, ali autorka i voditeljka nastavlja sa sličnim pitanjima, pa ga propituje da li je masaža umetnost, lek ili „put do našeg i vašeg središta“, a on „poentira“ da je masaža sve to što je ona rekla, ističući da je „masaža umetnost i iznad svega ljubav“.
Maser potom, ubacujući se u ulogu naučnika koji otkriva najrevolucinarniji izum, gledaocima objašnjava da se „putem same masaže ostvaruju jaki energetski zapisi“ i da je „u neka vremena masaža zaista bila pomoć kod raznih tegoba i olakšavanja istih“, ali da danas „masaža predstavlja zaista sastavni deo higijene života, povezane sa tim jednim putovanjem do apsolutno te neodvojive harmonije fizičkog, mentalnog i duhovnog“.
„Masiranje“ gledalaca Studija B kroz ovu pretencioznu papazjaniju u izvedbi autorke emisije i njenog gosta možda ne bi bilo toliko problematično da nije finansirano parama građama i da nije deo projekta iz oblasti kulture, sa kojom ne može da nađe vezu čak i da „čarobnjak za hedonizam“ umeša svoje „čudesne“ prste.
Kompenzacija za veličanje vlasti
Međutim, gazde Studija B i njihovi patroni, koji im nabacuju ovakve projekte na konkursima, za to ne haju, kao ni za težak materijalni i profesionalni položaj većine zaposlenih, otkaze u serijama i nezaustavljivi pad nekad kultne medijske kuće, pretvorene u bilten SNS-a, koji ne gledaju ni članovi i simpatizeri te stranke. Uloga lidera na medijskim konkursima u Beogradu Studiju B nije pomogla da se pomeri sa začelja liste gledanosti i slušanosti, tako da se novac Beograđana posrednim finansiranjem preko konkursa u suštini baca u vetar, uključujući i sredstva od projekata u oblasti kulture, koja su čista kompenzacija za danonoćnu promociju vlasti u programima gradske radio-televizije.
Za istu „društvenu“ funkciju nagrađena je i Novosadska televizija, najveći dobitnik sredstava na medijskim konkursima iz oblasti kulture koje raspisuje i finansira gradska vlast u Novom Sadu.
Novosadska televizija, nekadašnja TV Apolo koju je kupila kompanija pod okriljem naprednjačkog portala Srbija danas, na konkursima namenjenim informisanju o kulturi dobila je 209.462 evra, a portal pod čijom kapom je Novosadska televizija 23.077 evra, pa je u zajedničkoj kasi završilo 234.039 evra.
Novi Sad je raspisao najviše projekata za medijsko sufinansiranje u oblasti kulture (141), za koje je obezbeđena suma od 941.261 evra.
Radio Jugović povukao je najviše projekata (sedam), ali njihova ukupna vrednost iznosi 43.710 evra. To je 4,8 puta manje od visine sredstava dodeljenih Novosadskoj televiziji za šest projekata, koji su joj obezbedili 22,25 odsto udela u ukupnoj sumi na svim konkursima za oblast kulture u Novom Sadu.
Projekti Novosadske televizije – Stogodišnjica oslobođenja i ulaska srpske vojske u Novi Sad (50.731 evro), Pesnici Novom Sadu (50.063 evra) i Muzejske tajne (42.586 evra) - zauzimaju vodeće pozicije po visini odobrenih sredstava, a među prvih deset je i Azbuka roditeljstva (23.555 evra).
Prema istraživanju Kulturnog centra Kaleidoskop, nijedan od ovih projekata ne pokriva oblast Kultura, jer tri mogu da se svrstaju u oblast Društvo, a jedan (Pesnici Novom Sadu) u Obrazovanje. Najvredniji i najambiciozniji projekat, posvećen stogodišnjici oslobođenja Novog Sada, utemeljen je na istoriji, i to stoprocentno.
Vojvođanska ekskurzija kopi pejst projekta
Azbuka roditeljstva, na primer, pokreće teme poput štetnosti pušenja u trudnoći, tepanja deci kao lošoj navici, sindroma hiperaktivnosti dece, internet nasilja u školama, alergija kod dece ili alkoholizma među tinejdžerima. Iako je reč o edukativnim temama, koje bi mogle da se okarakterišu kao nedostajući sadržaj, jer se u medijima sve ređe obrađuju zbog dominacije komercijalnijih priča, pozitivne strane projekta padaju u vodu pred činjenicom da njegov fokus nije na kulturi, zbog čega ne ispunjava osnovni uslov da bude odobren.
Međutim, očigledno je da nadležni u Novom Sadu i članovi konkursnih komisija u gledanju kroz prste Novosadskoj televiziji polaze od premise da je ta kuća medijska perjanica gradske vlasti i da joj to obezbeđuje luksuz da računa na pare iz budžeta pogodila ili promašila fokus projekta.
Dokaz za to je činjenica da je ova televizija rekorder po broju odobrenih projekata u oblasti kulture na svim nivoima, jer joj je kao podnosiocu odobreno 27, od kojih je realizovala 25, i za to dobila 417.326 evra. Najveći deo, 22 projekta, izdejstvovala je na lokalu, i to na konkursima raspisanim u Vojvodini, pokazujući da osim u Novom Sadu osvaja bodove i u gostima, zahvaljujući monopolu koji je stekla zaslugama u promovisanju vlasti.
Pored Novog Sada, to su prepoznali u još 14 lokalnih samouprava, koje su Novosadskoj televiziji zajedno izbrojale 353.623 evra za projekte u kojima je sa 57,7 odsto najzastupljenija oblast Društvo, dok je Aktuelna kulturna produkcija kao podrazumevajuća za konkurse u oblasti kulture svedena na 7,7 odsto.
Televiziji, koja je barjaktar naprednjačke politike, to nije bio problem da „Šidskim sokacima“, za koje je povukla najisplativiji projekat u toj opštini u vrednosti od 11.924 evra, stigne do Rume, Odžaka, Bačke Palanke i Novog Bečeja.
Tim opštinama je prodala kopi-pejst projekat u kojem se uz deo naslova „Priče iz“ dodaje samo ime grada, uz delimičan izuzetak Titela, gde je kandidovala „Šajkaške priče“. Novosadska televizija ni za jedan projekat na lokalu nije dobila manje od 5.000 evra, osim u jednom slučaju, kada je pohod na budžetska sredstva, gledano po visini iznosa, okončala „Šetnjom kroz Kulu“, za šta je od te opštine dobila 4.253 evra.
Portal Srbija danas, vlasnik Novosadske televizije, povukao je 59.751 evro za 13 projekata (12 u Vojvodini) informisanja građana u kulturi na lokalu, tako da se u zajedničku kasu slilo 477.077 evra.
Ovaj portal, brutalan prema svemu i svakom ko se nađe na nišanu SNS-a, šest projekata je kandidovao solo nastupom, predstavljajući se svojim imenom kao podnosilac, a realizovao je još sedam koje je zvanično delegirala produkcija Njuz media tim Strahinje Vujadinovića iz Beograda.
Srbija danas najveći plen ulovila je u Novom Sadu, gde je za „Velikane Novog Sada“ dobila 23.077 evra. U Inđiji je rezervisala 8.242 evra za projekat „Ljudi iz Inđije – velika srca, velika dela“, a u Somboru 4.243 evra za „Vožnju fijakerom kroz Sombor“. Srbija danas, što solo, što pod firmom Njuz media tim, provozala je projekte i kroz Kovačicu (dva), Kovin, Apatin, Novi Bečej, Odžake, Kikindu, Sremske Karlovce i Novu Crnju, kao i Bogatić u Mačvi, delegirajući teme „Kovačica – oaza kulture i istorije „Kovin-opština kulture“, „Drevni Kovin“, „Odžaci – nekad i sad“, „Kikinđani koji se pamte“, „Nova Crnja kroz vreme“ ili „Znameniti Mačvani“.
Detaljna statistička analiza pokazuje da čak 84,6 odsto sadržaja za koje je udarna pesnica naprednjaka povukla sredstva na konkursima za kulturu pripada oblasti Društvo, a preostalih 15,4 odsto na Kulturnu baštinu. Dominantne podoblasti su Opšti pregled, Istorija i Znamenite ličnosti.
Donacija za „prevaspitavanje“ medijskog prestupnika
Zanimljivo je da je Srbija danas za projekat „Devet priča o Sremskim Karlovcima“ dobila svega 846 evra, što pokazuje da drugim medijima, naročito onima koji se ne oduševljavaju tekovinama SNS-a, nisu spremni da prepuste ni mrvice.
Mnogo galantniji prema konkurenciji nije ni subotički biznismen Vladan Stefanović, jer je njegovom medijskom jatu od ukupno 258.757 evra dodeljenih za oblast kulture u Subotici pripalo više od 140.000 evra, odnosno 54,1 odsto.
Sedam od deset najvrednijih projekata završilo je u rukama Stefanovićevih kompanija: magazin „Dani“, VTV d.o.o. i V produktion. Među njima je i produkcija Kreativa tim iz Sombora Milana Švelje, koji se, prema tvrdnjama subotičkih medija, na konkursima pojavljuje kao paravan medija pod kontrolom Stefanovića, koji je, baš kao i na pokrajinskom nivou, sredstva od grada obezbeđivao uglavnom za projekte očuvanja ćirilice.
Reč je o mahom recikliranim projektima, koje mediji iz Stefanovićevog tabora kandiduju na pokrajinskom i gradskom nivou, uz izvesne modifikacije. Na to ukazuju i njihovi nazivi, jer se na jednom konkursu pojavljuje projekat „Ćirilicom do informacija“, a na drugom „Ćirilizacija-informacija“.
Na lokalu se pojavljuje „Ćirilizacija“, a na konkursu Pokrajinskog sekretarijata za informisanje „Ćirilicom“ i „Čitam ćirilicu“.
Stefanovićeva medijska grupacija, međutim, vlast nije zadužila borbom za čuvanje ćirilice, već neumornim ušminkavanjem stvarnosti i Diznilend naslovima u svojim glasilima, što ih čini tržišnim autsajderima, koji manjak profita nadoknađuju bonusima na konkursima medijskog sufinansiranja.
Glavnu premiju na subotičkim konkursima u informisanju u kulturi, ipak, nisu izvukli, jer je ona pripala TV Panon za projekat „Opšteobrazovni program u gradu Subotici“, čiji naziv sugeriše da su podnosioci kulturne sadržaje zaobišli u širokom luku, a naša analiza pokazuje da je reč o temama iz oblasti Društvo, i to stoprocentno.
Gradska vlast u Subotici bila je širokogruda i prema Srpskom telegrafu, dozvolivši tom režimskom tabloidu i jednom od lidera u štancovanju lažnih vesti i kršenju novinarskog kodeksa, da njihove sugrađane povede „Kroz sokake i šorove Subotice“, kako je glasilo ime projekta izdavača Srspkog telegrafa „Medijske mreže“.
Suma od 4.064 evra i nije neka premija za tabloidni list koji vlast timari izdašnim donacijama, ali je objašnjenje konkursne komisije o predlogu gradonačelniku da se osvedočeni medijski prestupnik podrži o trošku građana spektakularno.
„Konkursna komisija je uzela u obzir i izrečene mere Saveta za štampu aplikantu, ali je prevagnulo mišljenje da je izjava od strane aplikanta o preduzetim merama i aktivnostima, nakon izrečenih mera, dovoljno ubedljiva. Sa druge strane, ovom svojom odlukom Konkursna komisija podržava aplikanta u nastojanju da se u narednom periodu pridržava preporuka Saveta za štampu i primeni ih u radu“, stoji u obrazloženju ove bizarne odluke.
Na konkursima za sufinansiranje medija u lokalnim samoupravama u Vojvodini bilo je sijaset drugih čudnih odluka i paradoksa.
Dva su se odigrala u Zrenjaninu, gde je RTV Santos dobio 25.551 evro za „Kutak za kulturu“, a svi ostali učesnici raspisanih konkursa manje od 10.000 evra. DVP produkcija, firma ćerka novosadskog Dnevnika, na konkursima u Zrenjaninu povukla je svega 852 evra za projekat „Kulturno i umetničko stvaralaštvo u Zrenjaninu“, uprkos tome što je fokus pogođen pošto je reč o Aktuelnoj kulturnoj produkciji.
Apsurd se ogleda u tome da su Dnevnik, njegove firme ćerke i povezane produkcije na konkursima koje je raspisao pokrajinski sekretarijat za informisanje za oblast kulture pokupio više od 113.000 evra, po čemu je bio lider, iako je mahom nagrađivan za promašene teme.
Monopol Batinih “batica”
Slična praksa na snazi je u drugim delovima Srbije, gde se, prema brojnim pokazateljima, iza projekata naziru senke moćnika poput Bate Gašića, čija pozicija njegovim “baticama” - školskim i poslovnim ortacima - ali i sopstvenom sinu, omogućava da im to što nude pred konkursnim komisijama prolazi kao nož kroz puter.
Niška televizija (NTV), koja je u vlasništvu konzorcijuma koji čine Narodne novine, koje poseduje porodica Vidosava Radomirovića (u izveštaju Saveta ocenjena kao „bliska svim vlastima“) i Slađana Ostojić, direktorka TV Zona plus, čiji je vlasnik sin funkcionera SNS-a Bratislava Gašića, dobila je 2017. više od 30.000 evra za projekat „Multikulturalnost i duhovno blago Jugoistočne Srbije kao most zajedništva“. Prema navodima Cenzolovke, te godine je najviše novca za projekat pripalo Niškoj televiziji – čak 3,7 miliona dinara od maksimalno moguća četiri miliona) za pomenuti projekat, za koji je konkursna komisija navela da je „jedan od boljih“. Na internetu se ne može utvrditi kako je realizovan navedeni projekat, iako je za njega izdvojeno najviše novca 2017. godine.
TV Zona plus 2017. godine dobija više od 28 hiljada evra, odnosno 3,4 miliona dinara za projekat „Moj stav (ne)slažem se“. Gradska vlast u Nišu za ovu televiziju odrešila je kesu za dva projekta 2018. godine, izvdvojivši 9.000 evra. Projekti se bave različitim tematikama od verske do istorije Niša.
Radio IN, na čijem sajtu piše da sa njima počinju najbolje žurke u gradu“, kao i da u skladu sa njihovim sloganom „Budi In“ puštaju muziku Ace Lukasa, Cece, Saše Matića, dobio je za projekat „Imenik naših ulica” 2017. godine 900 hiljada dinara, odnosno nešto više od 7.000 evra.
Zanimljiv je slučaj i sa projektom „Amfiteatar“, za koji je Aleksandar Ranđelović PR Agencija za proizvodnju kinematografskih dela, audiovizuelnih proizvoda i televizijskog programa “Sale production”, Niš 2017. godine dobio 1,1 milion dinara.
Na sajtu „Građanske inicijative“ navodi se da 2017. godine Vidosav Radomirović (suvlasnik NTV) nema pravo učešća projektima svojih medija (TV, radija i portala Belle Amie i Narodnih novina) „jer je sa svakim pojedinačno prešao prag dozvoljene de minimis državne pomoći na prethodna dva konkursa. Može da konkuriše, što i čini, projektom Niške televizije, koju ortački poseduje sa već pominjanom Slađanom Ostojić. Ali, to njegovim apetitima nije dovoljno, pa se tako na ovom konkursu pojavljuju: Danijela Vuković, PR Agencija za proizvodnju kinematografskih dela, audiovizuelnih proizvoda i televizijskog programa „Deni video“ Niš, Ana Milenković Rakić PR Agencija za proizvodnju kinematografskih dela ,audiovizuelnih proizvoda i televizijskog programa „Angel production“, Aleksandar Ranđelović PR Agencija za proizvodnju kinematografskih dela, audiovizuelnih proizvoda i televizijskog programa “Sale production“ i kao vrhunac bezobrazluka Vidosav Radomirović, PR Agencija za izdavačku delatnost „Narodne novine plus“, Medij Narodne novine plus. Poslednja od ove četiri agencije, kako je otkriveno na sajtu Građanskih inicijativa, registrovana je u APR-u na sam dan raspisivanja konkursa“.
Produkcija Kopernikus systems d.o.o. Novi Beograd je za projekat Niš carska rezidencija 2018. godine inkasirala čak 3,8 miliona dinara, odnosno nešto više od 32 hiljade evra. Pomenuta produkcija je u vlasništvu Televizije "Kopernikus" poverenika Gradskog odbora Srpske napredne stranke u Nišu Zvezdana Milovanovića. Ne zna se tačno o kakvom projektu se radi jer nije dostupan na internetu. TV KCN 1 je i 2019. godine dobio tri i po miliona dinara za projekat „Niš evropska raskrsnica“. RTV Belle Amie je za projekat potpuno nedefinisane sadržine na konkursu 2018. godine obezbedio 2,7 miliona dinara, odnosno više od 22 hiljade evra. Radio Belle Amie je 2021. godine dobio preko 20.000 evra za projekat Ljudi i događaji koji se sastoji od niza priloga iz života grada. Potpuno je neshvatljivo zašto bi ovakav projekat koji spada u redovno izveštavanje pomenutog radija zahtevao ovoliki novac.
Igor Spasić PR Agencija za proizvodnju kinematografskih dela, audiovizuelnih proizvoda i televizijskog programa “Balance Media” Niš su na konkursu 2021. godine povukla je 12 hiljada evra, odnosno milion i po dinara za projekat uopštenog naziva „Susreti“. Kako navodi portal Građanske inicijative, reč je o „fantomskoj no name agenciji, čiji “vlasnik” u APR ostavlja jasan dokaz ko je u stvari iza njih, jer je mejl na koji primaju poštu racunovodstvo@narodne.com (Narodne novine porodice Radomirović).
Dinkom K-1 doo, Leskovac, dobio je za projekte iz 2016, 2017, 2019. i 2022. ukupno 8,9 miliona dinara. Projekti imaju opšte i neindikativne nazive i nije moguće utvrditi njihov sadržaj na internetu (“Urban flash”, ;“Info art 016”, Kulturama, “U krugu kulture”). TV K-1 je na konkursu 2018. dobila milion i po dinara za projekat “Kultura u fokusu”. Šta je bilo u fokusu ovog projekta, ostaje da se naslućuje, a ista leskovačka televizija je na konkursu 2020. dobila dva miliona dinara za projekat “Magazin kulture”.
Vladeta Stanojević PR televizijska produkcija i postprodukcija In Media Dizajn Vitanovac je za projekat “Trag dug osam vekova” koji se baš nigde ne može pronaći dobio je 2020. godine 11.227 evra. Na internetu se takođe ne može utvrditi ko tačno stoji iza projekta.
Radio Kraljevo je dobilo preko dva miliona dinara za projekat iz 2021. godine “Kultura kao način života”. Nejasno je o kom se projektu radi, kao i kad je u pitanju Privredno društvo Radio-televizija Kraljevo i Ibarske novosti doo, Konarevo, kojem je 2020. godine za projekat “Kultura pre svega” odobreno 2.777.000 dinara. Reč kultura u nazivu projekta izgleda da je bila dovoljna da se sredstva sliju na račun aplikanta.
TV Vujić iz Valjeva dobijala je ubedljivo najviše novca na konkursima od 2015-2018. godine u Valjevu (ukupno: 4.150.000 dinara). Pomenuta TV je prodata 2015. godine vlasniku Radio Valjeva Zoranu Majdaku i Marku Aćimoviću. VTV je vlasništo firme Vujić Valjevo sa udelom od 70 odsto, dok je preostalih 30 odsto vlasništvo još uvek aktuelnog urednika Milana Milinovića. Majdak je blizak SNS. Organizuju Tešnjarske večeri, nekada cenjenu manifestaciju, koja se poslednjih godina pretvorila u paradu šunda i kiča.
Vranjskoj plus doo Vranje za projekat “Sa vranske kaldrme” 2019. godine leglo je čak 44.972 evra, odnosno 5,3 miliona dinara. Ova televizija osnovana je 2016. godine, a tadašnja vlasnica bila je predsednica Saveta za informisanje vranjskog SNS-a Mirjana Dodić. Umesto Dodićeva, 2018. godine lokalni funkcioner SNS-a u Vranjskoj Banji Marjan Stošić postao je novi vlasnik. Mediji su pisali da je ova televizija povezana sa Bratislavom Gašićem.
Na konkursu u Pirotu niška TV Belle Amie dobila je 2020. godine 12.758 evra za projekat “Kulturni impuls za evropski Pirot”, a Akcionarsko društvo Sloboda Niš 6.337evra 2015. godine za projekat “Porodica moj oslonac”. Kakve veze ova tema ima sa medijskim konkursima iz oblasti kulture? Uzludno se nadati da konkursna komisija na ovo pitanje ima smislen odgovor.
Adria media group doo Beograd za projekat “Sandžak bogatstvo multikulturalnosti” povukla je iz budžeta 2018. godine 4.000 evra. Medijski prilozi za ovaj projekat nisu vidljivi na internetu.
Radio-televizija Trstenik doo na konkursima od 2020 do 2022. dobila je ukupno više od devet miliona dinara. Vlasnik Radio televizije Trstenik je odbornik SNS-a u Kruševcu Velibor Jovanović. On je, prema navodima KRIK-a, poklonio Srpskoj naprednoj stranci poslovne prostorije na Novom Beogradu i u Kruševcu.
Put do budžeta posut plagiranjem
TV Super sat na konkursu u Kragujevcu dobija 2021. godine 8.506 evra za projekat “Kragujevački kulturni venac”. Direktor te televizije Ivica Golubović javnosti je postao poznat kada su Južne vesti objavile da je on vlasnik domena na kojem je kopija ovog portala. Otkriveno je i da je urednik te televizije Marko Aćimović istovremeno i zakonski zastupnik Preduzeća za informisanje Info 24 Media, koje je, takođe, povlačilo sredstva na konkursima u Kragujevcu sa iste adrese i identičnog broja telefona koje ima TV Super sat.
Kako tvrde Južne vesti, mreža Info 24 medija, čiji je predsednik naprednjak Zoran Majdak, plagirala je čačanske i valjevske sajtove Ozonpress, Kolubarske.rs i portal Gminfo.rs iz Gornjeg Milanovca. U Kragujevcu ih za plagiranje nisu pitali kada su im delili pare građane čak ni kada je isplivalo da je Golubović zakonski zastupnik produkcije Kanal plus 9 d.o.o. Ta produkcija je namirena na konkursima medijskog sufinansiranja iako je uz ime ugašene Televizije Kanal 9 upisan prefiks “plus”. Novinari Cenzolovke na prijavljenoj kragujevačkoj adresi produkcije naišli su na zamandaljena vrata, a ispostavilo se i da je 2020. osnovana volšebnim kombinacijama, prelazeći put od trgovinske radnje za prodaju hrane, pića i duvana Filip–Pide d.o.o. Beograd–Palilula, kako je zavedena u APR-u 2017. godine, do televizijske produkcije, koja je nakon “prenamene” u novembru 2020. godine promenila i vlasništvo, jer je prešla u posed TV Super Sat Communication, čiji je zakonski zastupnik postao Ivica Golubović.
Komplikovani paket aranžman obavljen je da bi se i Televizija Kanal plus 9 ogrebala za budžetska sredstva u Kragujevcu, gde je za osam godina raspisano svega pet projekata iz oblasti informisanja građana u kulturi ukupne vrednosti 22.632 evra, što je manje od iznosa 69 pojedinačnih projekata u drugim lokalnim samoupravama, ili čak 41 put niže od ukupno dodeljenih sredstava u Novom Sadu.
Preduzeće Konzum Lav doo Užice 2017. za projekat “Deca čuvari srpskog jezika” dobija čak dva miliona dinara. Nejasno koja je sadržina porojekta i koga oni informišu, jer na internetu nije dostupan.
Tadašnji direktor TV Lav Ranko Stanković izjavio je baš te 2017. godine da je novi vlasnik ove televizije navodno američka kompanija Global Media Inc, koja je „prepoznala kvalitet i želi da uloži u razvoj ove TV”. Dakle ne zna se ko je zapravo vlasnik. Na sajtu APR kao zastupnik se navodi izvesna Slađana Turović.
TV Melos iz Kraljeva dobila je 2021. godine 18.457 evra za projekat “Nasleđe i raznolikost opštine Čajetina”, čiji sadržaj ne može da se ustanovi.
TV Lotel za projekat “TV emisije o kulturi i turizmu u opštini Mali Zvornik - Mali Zvornik s ljubavlju” 2020. godine dobio je milion dinara. Zanimljivo je da od ukupno 22,3 miliona, koliko je 2018. godine bilo utrošeno na medije, iz lozničke gradske kase Lotel medija grupi otišlo 11,4 miliona dinara. U pitanju je gotovo dvostruko više novca nego što je prihodovala „drugoplasirana“ Radio-televizija Podrinje.
TV Majdanpek na konkursu 2020. godine za projekat “Pogled u prošlost - Opština Knjaževac” uzima dva miliona dinara. Projekat je nedostupan na internetu, ali je zato dostupan podatak da je RTV Majdanpek 2020. godine dobila 13.802.050,99 dinara (nešto više od 117.000 evra) po konkursima za sufinansiranje medija u opštinama Borskog i Zaječarskog okruga. Ista televizija 2019. godine povukla je “svega” 3.947.500,00 dinara. Vlasnik RTV Majdanpek od 25. novembra 2019 bio je Milan Petrović, advokat iz Niša, dok je od februara 2019. godine direktor Igor Andrejević, brat supruge gradonačelnika Zaječara Boška Ničića. TV Majdanpek je i na konkursu u Zaječaru dobila 2020. godine za projekat “Pogled u prošlost” 4,1 milion dinara.
RTV Vrnjačka banja na konkursima 2017. i 2019. dobila ukupno 56.055 evra, za projekte “Promenada u susret jubileju” i “Promenada pitanja svih pitanja”. Promenada je informativna emisija na pomenutoj TV. Nije jasno šta su podrazumevali ovi projekti, pa su dobili ovolike pare. Ova medijska kuća od 2021. vlasnik je hotela “Fontana”. Sadašnji zastupnik RTV Vrnjačka banja je Dane Stanojčić, nekadašnji član DSS koji je bio na listi koalicije “A. Vučić za našu decu” i obavlja funkciju zamenika predsednika Skupštine opštine Vrnjačka Banja.
Niška TV Belle Amie na konkursu u Sokobanji dobila je 2017. godine 1.800.000 dinara za projekat Kulturno nasleđe Sokobanje. Nije moguće utvrditi šta je urađeno za ovaj novac, koji je ponovo završio u kasi niške televizije.
Društvo za informisanje Al Press doo Aleksinac, Sokopres portal dobio je 2020. godine 1,2 miliona dinara za projekat Sokobanjska panorama - projekat iz tri celine: Oni su zadužili Sokobanju, Sokobanjski trenutak i Lepo je odrastati u Sokobanji, koji je nevidljiv na internetu. I 2021. godine na konkursu su izvukli 800.000 dinara. Kao vlasnici se navode Jelena Radovanović i Ninoslav Miljković.
Svrljig sila za Užice
U Svrljigu se ogroman novac izdvaja za projekte u oblasti kulture (ukupno 104.800 evra) u odnosu na mnogo veće Užice (56.564 evra), koje je odobrilo 22, a Svrljig osam projekata.
Društvo za uslužnu i informativnu delatnost Bubamara d.o.o. Svrljig dobilo je 2017. godine za projekat “Školstvo i razvoj Svrljiškog kraja” 1.550.000 dinara. Vlasnik pomenutog radija preminuo je baš te godine kada je ova suma izdvojena za taj projekat, ali je pomenuti Radio nastavio da povlači velike svote novca za projekte. Za “Radio dramu” 2018. dobili su isti iznos 1.550.000 dinara, a za projekat “Šta znamo o istoriji Svrljiga” 2020. godine 980.000 dinara. I ovde je TV Belle Amie iz Niša uzela 1.700 evra za projekat “Kulturni krugovi Svrljiga” iz 2020. godine.
TV Požega, koja je u vlasništvu Radoice Milosavljevića, od 2015. godine na konkursima 2018. i 2019. godine dobija ubedljivo najviše novca u toj opštini, i to 5,5 miliona dinara (projekti “Vesti, očuvanje i negovanje kulturne baštine i tradicije u Požeškoj opštini” i “Selo moje...još lepše izbliza”. Udruženje novinara Srbije 2016. otkrilo je da tri od osam medija, koje je 2015. kupio biznismen Radoica Milosavljević, ne rade, dok četvrti verovatno čeka ista sudbina. „Razlozi za probleme Centra za informisanje Novi Kneževac, Televizije Požega i Radio televizija Brus i Kragujevac su isti – vlasnik nije ispoštovao kupoprodajni ugovor“, naveo je UNS u saopštenju. Oni su dodali da ugovor o privatizaciji obavezuje kupca da minimum dve godine isplaćuje zarade zaposlenima, ulaže u osnovna sredstva kupljenog medija, kao i da najmanje pet godina obavlja informativnu delatnost.
„Svaku od ovih ugovornih obaveza, Milosavljević je u slučaju četiri medija prekršio“, tvrdi UNS.
Radio-televizija Majdanpek doo je na konkursu grada Negotina opet uzela veliki novac. Za projekat “Pogled u prošlost - Opština Negotin”, dobili su 1,5 miliona dinara 2021. godine. Ova RTV je dobila novac i u Boru za projekat “Borski talenti - mladi i uspešni” (2.500.000 dinara) 2020. godine.
Radio-televizija Bujanovac doo za projekat 2016. godine “Multuetnički život - budućnost naše opštine” dobila je 4.180.000 dinara. Tada vlasnik još uvek nije bio Zoran Veličković Zuja, već Nenad Savić, koji je Veličkoviću prodao 50,1 svog udela u vlasništvu TV Bujanovac za jedan dinar!
Radio Preševo dobilo je na konkursu 2016. godine 8.200.000 dinara (66.603 evra) za projekat “Tolerancija i suživot u opštini Preševo”, koji je, pojedinačno gledano, drugi na svim nivoima u informisanju građana u kulturi u Srbiji, odmah iza “Čarapanskih manifestacija” RTV Kruševac.
Međutim, i na primeru RTV Preševo se još jednom pokazalo da nema skupljeg ručka od besplatnog pošto su zbog spora opštine i Ministarstva privrede oko besplatnih akcija koje im je dodelila lokalna samouprava, odbijajući da privatizuje preduzeće, uz obrazloženje da su već uzeli akcije državnih preduzeća, ostali “ni na nebu, ni na zemlji”. Radnici su u oktobru 2018. godine UNS-u otkrili da su, radeći za medij koji nije privatizovan, već je i nakon isteka roka za taj proces ostao javno preduzeće, devet meseci radili bez plata, kao i direktor, čiju ju ostavku opština odbila.
Pare građana time su još jednom suštinski bačene u vetar, jer zaposlenima nisu mnogo pomogle, a završile su u mediju sa nedefinisanim statusom i moru problema koji iz toga proizilaze.
Paraćinski poslovni sistem „Mihajlović“ prodao je 2018. godine Radio-televiziju Kanal M kruševačkom biznismenu Radoici Milosavljeviću. I nekako čudnim proviđenjem pomenuti medij na medijskim konkursima 2020, 2021. i 2022. godine u Ćupriji dobija 3,9 miliona dinara za projekte pod nazivima: “Oni su proslavili Ćupriju” 2020; “Ravanička beseda (uz 640 godina od izdavanja Ravaničke povelje - po vrdničkom prepisu i uoči 630 godina od prenosa moštiju ktitora kneza Lazara u manastir Ravanica)” 2021; “Oni su proslavili Ćupriju” 2022. godine.
Društvo za radio i televizijske aktivnosti Kopernikus Cable Network društvo sa ograničenom odgovornošću, Niš dobija na konkursu 2016. takođe u Ćupriji 1,9 miliona dinara za projekat “Ćuprija-grad mostova, muzike, atletike”.
Kada se podvuče crta, po nepisanom pravilu isti igrači povlače novac na projektima gde god da se pojave, a glavna referenca im je pripadništvo SNS-u ili umreženost u interesne grupe pod patronatom vladajuće stranke, koja ih na konkursima za sufinansiranje medija izdašno nagrađuje, uz dozvolu da od njih prave lakrdiju. Istraživanje Kulturnog centra Kaleidoskop potvrđuje da se to odnosi i na oblast kulture, u kojoj su konkursi odavno pretvoreni u teatar apsurda.
Podaci iz projekta “Pod lupom: Kultura u medijima – Šta podržava država?“obuhvataju kompletnu analizu od 2015-2022. godine: ukupna izdvajanja, broj projekata, podelu na oblasti i podoblasti, izdvojen novac iz svih organa vlasti sa brojem podržanih projekata, medije koji su podržani, ali i podnosioce kojima su odobrena sredstva.
Zainteresovani statističke podatke mogu pronaći na sledećim linkovima:
Kompletni statistički podaci na ovom linku
Projekti Ministarstva kulture i informisanja ovde
Projekti Pokrajinskog sekretarijata za informisanje ovde
Projekti 152 lokalne samouprave ovde
Projekti Konkursa koji promovišu i afirmišu teme iz oblasti kulture Ministarstva kulture i informisanja (2021. i 2022.) ovde
Rezultati istraživanja dostupni su na portalu magazina za kulturu Kaleidoskop media.
Projekat se realizuje u okviru Programa malih medijskih grantova koji finansira Ambasada SAD, a administrira Nezavisno udruženje novinara Srbije. Stavovi, mišljenja i zaključci izneseni u projektu nužno ne izražavaju stavove NUNS-a i Ambasade SAD, već isključivo autora.
PROČITAJTE I:
NEPODNOŠLJIVA LAKOĆA PUSTOŠENJA BUDŽETA
POD LUPOM: KOJE MEDIJE PODRŽAVA POKRAJINA?
KOJE MEDIJE PODRŽAVAJU LOKALNE SAMOUPRAVE?
Svi sadržaji na portalu magazina Kaleidoskop media su besplatni, a sajt se finansira isključivo donacijama čitalaca i prijatelja.
Podržite rad našeg magazina OVDE
Komentari