Fotografija
fotografija/9.09.2019.

Fotografije Feliksa Nadara

fotografija
  • Wikimedia Commons
Autor fotografije:

Kaleidoskop media / Wikimeda Commons



Galerija Matice srpske, Nacionalna galerija za fotografiju Jeu de Paume i Francuski institut u Srbiji u saradnji sa Medijatekom za arhitekturu i nasleđe Ministarstva kulture Republike Francuske, organizuju izložbu fotografija čuvenog francuskog fotografa iz 19. veka Feliksa Nadara, koja će svečano biti otvorena 13. septembra u 20 časova u Galeriji Matice srpske u Novom Sadu.

Portretne fotografije na kojima je Nadar predstavio najznačajnija imena francuske i evropske umetnosti i kulture, svedoče o istoriji 19. veka i predstavljaju nesvakidašnji portret jednog vremena. Na izložbi će pored 41 fotografije iz Francuske, biti predstavljena i fotografija – portret Milana Obrenovića iz kolekcije Muzeja primenjene umetnosti iz Beograda.



Svestrana ličnost Feliksa Nadara uspela je da od fotografije stvori umetnost i da poveže umetnost i tehniku, ostavljajući vredno nasleđe svojim savremenicima. Gledajući fotografije Šarla Bodlera, Eduara Manea, Žila Verna, Viktora Igoa ili Sare Bernar, izazvani smo da verujemo u iskru prepoznatljivog, kao kad se sretnemo sa prijateljem.

U tome leži vrednost fotografija Feliksa Nadara, fotografa, pisca, karikaturiste i avanturiste koje će publika imati prilike da vidi na izložbi u Galeriji Matice srpske.



Portret Šarl Bodlera / Foto: Feliks Nadar / Wikimedia Commons

Na svečanom otvaranju izložbe govoriće dr Tijana Palkovljević Bugarski, upravnica Galerije Matice srpske i gospođa Frederik Medi, programska direktorka galerije Jeu de Paume, dok će izložbu svečano otvoriti gospodin Nikola Faj, prvi savetnik Ambasade Republike Francuske u Srbiji.

Kustosi izložbe su: Lor Veron, kustos Jeu de Paume, Jelena Ognjanović, kustos Galerije Matice srpske i dr Dubravka Lazić, profesor fotografije na Akademiji umetnosti u Novom Sadu.

Izložbu prati srpsko-francuski katalog sa raspravnim tekstovima Jelene Ognjanović i prof. dr Dubravke Lazić.

Ličnost i stvaralaštvo Feliksa Nadara inspirisala je brojne istoričare umetnosti, književnosti i kulture, profesore fotografije, da u vidu bogatog pratećeg programa izložbe petkom i subotom kroz raznovrsna predavanja, tumačenja i radionice za decu i mlade, predstave evropsku kulturu 19. veka.



Ežen Delakroa, slikar / Foto: Feliks Nadar / Wikimedia Commons

Nadar je rođen u Parizu (iako neki izvori navode Lion). Bio je karikaturista u francuskim novinama Le Šarivari. 1849. stvorio je još i jednu komičku reviju (Revue comique) i žurnal Petit journal pour rire (Male novine smeha). Prve fotografije snimio je 1853. a 1858. postao je prvi fotograf koji je slikao fotografije iz vazduha.

Oko 1863. Nadar je izradio divovski vazdušni balon kojeg je nazvao „Div“, inspirišući Žil Verna da napiše knjigu Pet nedelja u balonu. Ovaj projekat mu nije uspeo i Nadar je shvatio da je budućnost letenja u letilicama težim od vazduha. Tokom svoje posete Briselu ovim balonom Nadar je podigao pokretne pregrade kako bi osigurao sigurnost posmatrača. Do današnjih dana, u Belgiji se pokretne pregrade nazivaju “Nadarove barijere”.



Portret Žil Verna / Foto: Feliks Nadar / Wikimedia Commons

U aprilu 1874. Nadar je svoj foto-studio iznajmio grupi slikara i tako omogućio možda prvu impresionističku izložbu u istoriji. Fotografisao je Viktora Igoa na njegovom odru 1885. Zaslužan je za izdanje prvog foto-intervjua (1886.), a slikao je i erotske fotografije.

Nakon smrti 1910. sahranjen je na pariskom groblju Per Lašez. Mišel Ardan, lik iz Vernovog romana „Put na Mesec“, inspirisan je Nadarom.


PROČITAJTE I:

HARI BENSON: NISAM BIO ROKENROL FOTOGRAF


POVEZANE VESTI
button left button right
KATEGORIJA VESTI
button left button right

Komentari

Vaš komentar je uspešno prosleđen na odobravanje.
reklama box
reklama box
reklama box
reklama box
reklama box