Danas je Svetski dan vrabaca, a tim povodom Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije postaviće u subotu od 12 do 15 sati štandove kod Sportskog centra "Milan Gale Muškatirović" na kojima će poklanjati sadnice žbunja za vrapce.
Osim što zvanično ostavljamo zimu iza sebe i ulazimo u proleće, na današnji dan ceo svet se osvrće na još jedan fenomen – značajan pad brojnosti vrabaca u svetu. Do ove pojave dolazi zbog smanjenja njihovog prirodnog staništa i sve većih površina prekrivenih betonom. Vrapci danas zavise od nas i naših odluka.
U Srbiji živi tri vrste vrabaca – pokućar (Passer domesticus), poljski (Passer montanus) i španski vrabac (Passer hispaniolensis). Nijedna od ove tri vrste nije zvanično ugrožena, međutim pad brojnosti je primetan u poslednjih nekoliko decenija. Ovo je jedan od primera gde zapravo možemo na vreme da se pozabavimo problemom a ne da čekamo 5 minuta pred katastrofu i kukamo kako će vrapci uskoro nestati.
Neki od načina da pomognemo vrapcima da žive u zajednici sa ljudima jesu postavljanje kućica za gneždenje i bolje planiranje zelenih površina. Ukoliko postavljate hranilice, gledajte da to bude na mestu koje nije dostupno mačkama. U hranilice možete staviti suncokret, proso, pšenicu, kukuruz i razne semenke.
Oni su se svakako prilagodili našim izmenama ekosistema, pa se tako gneze u kućnim strehama i šupljinama, kao i u žbunovima i stablima. Hrane se uglavnom semenkama i sitnim insektima, kao i voćem i ostacima ljudske hrane. Njihova prisutnost je veoma bitna, a od nje svakako i čovek profitira – hraneći se gusenicama i drugim „štetnim“ insektima pomažu nam da održavamo stabilnost u poljoprivredi.
Legenda kaže da je 1456. godine, nakon bitke sa turskom vojskom koju je hrišćanska vojska uspela da porazi i vrati nazad, među mnogim mrtvima pronađen i jedan vrabac proboden sa tri strele. Tako je vrabac, koji je potencijalno spasio tri čoveka, postao simbol grada Beograda.
Vrapci su simbol Beograda i jedna od najbrojnijih ptica u Srbiji, ali iz godine u godinu polako nestaju iz urbanih sredina. Sve teža mogućnost da dođu do hrane, gubitak mesta za gnežđenje, pa čak i nedostatak suve trave od koje vrapci svijaju gnezda samo su neki od problema sa kojima se suočavaju, kaže Aleksa Vukićević iz Društva za zaštitu i proučavanje ptica Srbije.
PROČITAJTE I:
PELIKANI NA DUNAVU POSLE 100 GODINA
SPASIMO KALEMEGDAN: UNESKO ILI GONDOLA
- Žbunje je za vrapce svojevrstan dnevni boravak tokom cele godine. Ovih dana se u žbunju vrapci pare, za nekoliko meseci u žbunju će se socijalizovati mlade jedinke, a kada dođe zima žbunje će biti mesto stalnog boravka jata vrabaca. Pored socijalnog momenta, žbunje ima i važnu bezbedonosnu ulogu za vrapce. Kada naiđe opasnost, poput mačke, vrapci zauzimaju pozicije na spoljnim tankim granama po kojima se mačka ne bi usudila da hoda. Ako opasnost vreba sa neba u vidu kopca, vrapci brzo uleću u središte gustog žbuna - kaže Vukićević.
Osim uz ovakvu akciju poklanjanja žbunja građanima, ljubitelji ptica pomoći će i postavljanjem kućića za njihovo gnežđenje, kao i iznošenjem posuda sa svežom vodom tokom letnjih vrućina.
Komentari