Iako nema konkretnih dokaza o tome kakav uticaj na dečiji organizam ima uzimanje organske, odnosno hemijski netretirane hrane, mnogi roditelji, vođeni instinktom, posežu za voćem, povrćem i jelima na kojima stoji natpis „organsko”.
Uzevši u obzir da je hrana proizvedena u kontrolisanim i zaštićenim uslovima nekada vrlo skupa, logično je zapitati se u kojoj meri je ona i neophodna. Da li je „organsko” isto što i zdravo, i kakvih benefita takva hrana može imati na zdravlje vašeg mališana, pročitajte u narednim pasusima.
Šta je organska proizvodnja?
Organski proizvodi nastaju na zemlji koja se obrađuje i tretira naročito pažljivo. To znači da se na takvoj zemlji (ali i na okolnim njivama) ne koriste nikakvi pesticidi ili agresivni hemijski proizvodi za suzbijanje korova, kao ni veštačka đubriva. Proizvođači organskog voća i povrća imaju posebne sertifikate i dozvole za bavljenje ovom vrstom poljoprivrede.
Namirnice koje izađu sa ovakvih farmi, na svojoj ambalaži nose poseban, najčešće zeleni, žig sa natpisom „organsko” (organic). Takvu hranu možete pronaći isključivo u prodavnicama namenjenim za prodaju takve hrane, ali i na selu, ukoliko imate prilike tamo da putujete. Naravno, organska komponenta ispunjena je samo u slučaju da zasad nije tretiran hemikalijama.
Dobrobiti organske hrane na razvoj beba
Pod bebama podrazumevamo decu kojoj počinje da se uvodi nemlečna hrana. U trenutku kada je organizam vašeg deteta najosetljiviji zbog nedovoljno razvijenog probavnog sistema - namirnice bez hemikalija u svojoj kori i mesu, lakše će se apsorbovati i neće oštetiti creva, još uvek neotporna na neorganska jedinjenja.
Unošenje stranih, odnosno loših materija u periodu od četvrtog do šestog meseca života tera telo da stvara nove ćelije, koje novoizgrađeni, dečiji imunitet ne može u toj meri da podrži, pa je velika verovatnoća da će se pretvoriti u degenerisane ćelije, i utabati put hroničnim oboljenjima, kao i slaboj toleranciji na neke namirnice.
Pokušajte da žitarice, sezonsko voće i povrće nabavljate na pijacama, od poznatih ili pouzdanih ljudi, ako nemate mogućnost seoskog uzgoja namirnica. Tako ćete, ako ne eliminisati, onda bar smanjiti unošenje toksina u slabašan bebin organizam, a opet, obezbediti dobrim bakterijama da nastane creva i navići ih na kalcijum, vitamin C, gvožđe i antioksidante.
Kako hemikalije utiču na našu decu?
Dokazano je da se dečije telo razvija do 18. godine, a da im se mozak i kompletan nervni sistem nastavlja razvijati do 25. Sve dok se telo razvija, potrebni su mu neiskvareni nutritijenti iz hrane. Dokazano je da je brže sazrevanje dece i vrlo rani ulazak u pubertet, u strogoj vezi sa starenjem organizma.
Do preteranog nizanja godina našeg imunog sastava, organa za varenje i reprodukciju dolazi isključivo „trovanjem” organizma materijama neorganskog, odnosno stranog porekla.
Kada se već u ranom periodu razvoja insistira na upotrebi namirnica čiji je rast i razvoj potpomognut pesticidom - telo koje ne uspe da stvori antitela, postaje sopstveni zatvor, a te ćelije postaju praotac degenerativnih ćelija raka i drugih, hroničnih, često teško izečivih bolesti.
Često slušamo ljude kako govore o svojim bakama i dekama, čak starijim precima, koji su živeli duže, ili nisu išli kod lekara u broju u kakvom danas idu ljudi - a naročito deca. Svi zaključuju istu stvar - sporiji tempo života i zdravija hrana na trpezi.
Zablude o neorganskoj hrani
Na tempo življenja ne možemo preterano uticati. Razvoj tehnologije nas primorava da idemo u korak sa vremenom, i načinom života u kojem se na brz i lak način treba postići što više…
Nauku ni u kom slučaju ne smemo odbaciti; na kraju krajeva - ona je tu da nam manipulisanje životom učini lakšim. Obezbedila nam je pobedu nad brojnim bolestima vakcinacijom, ali treba naučiti i pravilno je osluškivati i iskoreniti zablude o telu i hrani.
Hrana koja se ne proizvodi na zemljištu bez hemijskog aditiva ni u kom slučaju nije nezdrava. Jasno je da se treba truditi u pronalaženju svežih namirnica, lepe i zdrave boje, izbegavati instant pakovanja kao i vakumirane proizvode. Najboljeg saveznika imamo u lokalnim pijacama i mesarama.
Neorganska hrana NIJE GMO
Da li ste znali da su lubenica, kukuruz, soja, jagoda, grašak i banana kakvim ih danas znamo, nastali modifikovanjem gena u njihovoj građi? Njihov neprivlačan izgled, i neupotrebljivost u ishrani čoveka, dovedeni su skoro do savršenstva i stavljeni kao vrlo hranljive namirnice na naš sto.
Evropska unija je striktno propisala uslove po kojima ni jedan proizvod koji sadrži više od 0.9% laboratorijske modifikacije ne sme biti u prodaji. Promene u genima biljke poboljšavaju njenu rodnost, izgled i hranljivost, ali se ne smeju iskorišćavati!
Adekvatna, raznovrsna ishrana naše dece nije lak zadatak, ali obaveza roditelja je da svom detetu obezbedi pravilan razvoj i zdrav život, dok je to u njegovoj moći. Zdrava ishrana je jedan od načina da se to postigne, a najbolji saveznici na tom putu su zelene pijace, lokalne, proverene mesare i prodavnice zdravog voća i povrća.
Komentari