Kaleidoskop media / Izvor: Nacionalna geografija / Ministarstvo kulture Srbije
Narodna biblioteka Srbije, najstarija ustanova kulture u našoj zemlji obeležila je danas 189 godina postojanja.
Ministarka kulture i informisanja Maja Gojković istakla je danas na svečanosti povodom 189 godina postojanja Narodne biblioteke Srbije, da naša zemlja zaslužuje i treba da ima centralnu ustanovu koja vodi računa o tradiciji i istovremeno prati savremene trendove u bibliotekarstvu.
„Savremeno doba nameće Narodnoj biblioteci Srbije nove izazove, na prvom mestu digitalizaciju građe i popularizaciju čitanja kod mlađe publike“, rekla je Gojković i apostrofirala da je dolazak Vladimira Pištala, jednog od naših najvećih književnika današnjice na čelo ove prestižne institucije, veliki podsticaj za njen dalji razvoj.
Sa proslave 189 godina Narodne biblioteke Srbije / Foto: MKI
28. februar se uzima kao zvanični datum osnivanja Narodne biblioteke jer je tog dana 1832. godine Dimitrije Davidović, srpski političar, diplomata, ustavopisac, novinar i publicista poslao pismo knezu Milošu o uređenju ove biblioteke.
U knjižari prvog srpskog izdavača i knjižara Gligorija Vozarovića, nastala je Narodna biblioteka Srbije. Početni fond sa kojim je raspolagala nastao je od donacija Vozarovića i drugih ljudi koji su tada brinuli o kulturi u našoj državi.
Narodna biblioteka Srbije poprimila je nacionalni karakter kada se spojilo više biblioteka koje su bile u javnoj ili državnoj nadležnosti, a bilo je i onih koje su predstavljale privatne biblioteke, među kojima se našla i biblioteka Lukijana Mušickog.
1845. godine ova biblioteka posedovala je 1.421 naslov u 2.283 sveske i autorski katalog koji je izradio dr Milovan Spasić. Zvanje državnog bibliotekara, koji je bio u rangu sa profesorima Velike škole, uvedeno je po naređenju kneza 1853. godine.
Đura Daničić je ozvaničio naziv “Narodna biblioteka” koji je definisao nacionalnu koncepciju nabavne politike i započeo izradu nacionalne bibliografije. Zakonom o štampi, koji je donešen 1870. godine zahvaljujući Stojanu Novakoviću, ustanovljen je obavezni primerak.
Tokom Prvog svetskog rata stradao je deo Narodne biblioteke, a ono što je sačuvano preseljno je na više mesta u Beogradu, Nišu i Kosovskoj Mitrovici. Deo knjiga je stigao čak i do Sofije. Na početku Drugog svetskog rata, kada je bombardovan Beograd, Biblioteka je izgorela do temelja. Veliki deo fonda je tada uništen.
PROČITAJTE I:
SEĆANJE NA STRADANJE NARODNE BIBLIOTEKE SRBIJE
Svi sadržaji na portalu magazina Kaleidoskop media su besplatni, a sajt se finansira isključivo donacijama čitalaca i prijatelja.
Podržite rad našeg magazina OVDE
Komentari