Kaleidoskop media
Nagrada „Lazar Trifunović" za 2024. godinu ravnopravno se dodeljuje dr Vidi Knežević i Ani Panić za autorske tekstove objavljene u pratećem katalogu izložbe "Kun: umetnik-radnik-borac" organizovane povodom 120 godina od rođenja istaknutog jugoslovenog umetnika Đorđa Andrejevića Kuna.
Ovu odluku doneo je žiri u sastavu: prof. dr Maja Stanković, istoričarka umetnosti i dekanka Fakulteta za medije i komunikaciju, Evgenija Blanuša, muzejska savetnica Narodnog muzeja Srbije i Miroslav Karić, kustos Muzeja savremene umetnosti u Beogradu.
Nagrada će biti uručena u utorak, 14. januara, u 12 časova, u Galeriji Artget Kulturnog centra Beograda.
Pomenuta izložba je prva retrospektiva Kunovog umetničkog stvaralaštva nakon pedeset godina, a realizovana je u saradnji Galerije Srpske akademije nauka i umetnosti, Muzeja Jugoslavije i Muzeja savremene umetnosti u Beogradu. Izložba, posvećena umetniku, revolucionaru, španskom borcu, profesoru Đorđu Andrejeviću Kunu, u kustoskoj koncepciji Mišele Blanuše, kustoskinje Muzeja savremene umetnosti, dr Vide Knežević, istoričarke umetnosti i Ane Panić, kustoskinje Muzeja Jugoslavije na studiozan način, kroz izbor umetničkih dela i arhivsku građu predstavila je sve faze Kunovog stvaralačkog razvoja kao i njegova društveno-politička delovanja u decenijama neposredno pred Drugi svetski rat i nakon njega.

dr Vida Knežević, foto KCB

Ana Panić, foto Nikola Radić Lucati
Žiri je istakao da su tekstovi dr Vide Knežević "Umetnost je samo onda umetnost kada nije samo umetnost" i Ane Panić "Šta je nama Kun danas? Javni rad u kontekstu vremena" rezultat sistematičnog, istraživačkog rada kojim su u javnom diskursu ponovo aktuelizovani stvaralački i idejni postulati jednog od najznačajnijih protagonista na ovdašnjoj umetničkoj, kulturnoj i društvenoj sceni. Baviti se i pisati danas o ličnosti i delu Đorđa Andrejevića Kuna čini se posebno važnim imajući u vidu vreme u kojem se gotovo svakodnevno suočavamo sa istorijskim revizionizmom i tendencioznim brisanjima svakog traga antifašističke borbe i zaostavština socijalističkog uređenja i kulture a samim tim i dela našeg identiteta. U studijskim tekstovima dr Vida Knežević i Ana Panić mozaičku sliku mnogostrukog i kompleksnog ličnog i profesionalnog života Đorđa Andrejevića Kuna grade kroz šira sagledavanja i razumevanja konteksta i složenosti društveno političkih i kulturnih prilika u predratnoj i poratnoj Jugoslaviji.
Lazar Trifunović (1929 — 1983) bio je srpski istoričar umetnosti, likovni kritičar i profesor Univerziteta u Beogradu. Bio je član i predsednik Jugoslovenske sekcije AICA (Međunarodno udruženje umetničkih kritičara). Lazar Trifunović je stručno delovao u dve osnovne oblasti: kao istoričar (moderne) umetnosti i likovni kritičar, uz to i kao profesor Moderne umetnosti na beogradskom Univerzitetu i muzeolog kao direktor Narodnog muzeja, i osnivač i direktor Galerije savremene umetnosti u Nišu. Trifunović je bio osnivač katedre za Modernu umetnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu, gde je predavao istoriju modernizma do kraja života.
PROČITAJTE I:
UMETNOST VAN GRANICA: DADO ĐURIĆ U GALERIJI SANU
SAVREMENA IKONA U GALERIJI KOLARCA NA IZLOŽBI PORTRET NA IKONI 2024.
LJUBAVNO PISMO ITALIJI U ČIPKI I BROKATU
Svi sadržaji na portalu magazina Kaleidoskop media su besplatni, a sajt se finansira isključivo donacijama čitalaca i prijatelja.
Podržite rad našeg magazina OVDE














































Komentari