Kaleidoskop media
Novomedijska umetnica Tanja Vujinović vraća se u Beograd izložbom Antropomorfne i apstraktne mašine u digitalnoj galeriji ArtLab Kolarčeve zadužbine gde se u ponedeljak, 24. decembra u 19 časova organizuje susret sa ovom umetnicom.
Tanja Vujinović za Kaleidoskop media govori o višegodišnjem projektu Antropomorfne i apstraktne mašine povodom 20-godišnjice svog rada.
Moje instalacije su aparati za promišljanje društva. Sastavljene su od zvuka, videa, objekata, crtža ili interaktivnih računarskih radova, koje možemo razumeti kao antropomorfne i apstraktne mašine kroz koje istražujem odnos čoveka i tehnologije. Posebno me zanima „odbojna“ strana tehnologije, pri čemu su tehnologije (novih) medija istovremeno i moj subjekat proučavanja i medij u kojem se izražavam.
Kako umetnica objašnjava, njen rad nastaje iz našeg ambivalentnog odnosa prema mašinama i napravama. Privlačnost novih tehnologija, zavisnost od njih, blizina koja se uspostavlja sa njima su samo neke od aktuelnih tema vezanih na tesnu i kompleksnu vezu koja se kroz vreme stvara između ljudi i njihovih naprava.
„Antropomorfne mašine (kao veza svesti i tehnologije) su uvek bile deo umetnosti i kulture. Pripisivanje karakteristika ljudske fizionomije i ponašanja je bilo dodeljivano širokom spektru objekata, od figurica božanstava, neživih entiteta, pa sve do igračaka i lutaka i to u različite svrhe kao što su na primer religija i igra“, navodi Tanja Vujinović.
PROČITAJTE JOŠ NA KALEIDOSKOP MEDIA:
EKSKLUZIVNO: INTERVJU SA FOTOGRAFOM BITLSA, DONALDA TRAMPA... HARI BENSON: NISAM BIO ROKENROL FOTOGRAF
STIV AVERIL, INTERVJU - UZBUDLJIVA SARADNJA SA U2
MAJK GARSON: NEISPRIČANA PRIČA O BOUVIJU
Na izložbi je moguće doživeti zvučni ambijent radova koji se gradi preplitanjem nekoliko intermedijskih i generativnih instalacija iz ciklusa Univerzalni objekti i MetaVrt. Radovi iz ciklusa Univerzalni objekti, Park 1 i 2 su predstavljeni kao snimci šetnji kroz virtuelne svetove, dok su iz ciklusa MetaVrt prikazani Botovi kao instalacija koja se generiše u galeriji u realnom vremenu. Segmenti ovog rada su delovi teksta koji se stvara u toku same postavke. Osnovni zvučni materijal ovog segmenta MetaVrta je sniman tokom 2018. godine na različitim lokacijama u prirodi, tokom prikupljanja materijala za ceo prejekat. Ona ovom prilikom predstavlja i prvu verziju instalacije inspirisane naučnim istraživanjem čišćenja vode pomoću plazme.
Kada je reč o materijalnoj infrastrukturi digitalnog, Tanja ističe da je zanimaju nosioci medija, nasleđe, odnosno čuvanje podataka i kulturna memorija. U svojim radovima istražujem i apstraktne mašine - strukturalnost šuma, odnosno slučajnosti koje su tu u funkciji oruđa koje vodi ka mutacijama i neočekivanom. Šum/slučajnost i njihovi algoritmi se pojavljuju u radovima kao supstanca i kao organizacijski princip.
U ArtLabu Kolarca su prikazana dva segmenta iz njenog najnovijeg projekta koji kroz ključne tematske tačke kojima se bavila u prošlosti govori o rekreaciji, parkovima, meditaciji, agentima veštačkog uma i odnosu tela, svesti i tehnologije.
Njene instalacije se najčešće bave gradnjom tehnološkog „drugog“, pri čemu se služe raznim antropomorfnim i apstraktnim agentima. Konceptualno zasnovani objekti A i B, koji se pojavljuju u projektu, inspirisani su istorijom antropomorfizacije. Kao što bi Šeri Tirkl rekla, to su „objekti-uz-pomoć-kojih-mislilmo“. Objekat A predstavlja našu težnju ka stvaranju sintetičnog bića, dok objekat B zastupa ljudsko biće u prelaznom stanju – robomorfno biće koje postaje kiborg.
Tanja Vujinović (1973) je međunarodno aktivna novomedijska umetnica, poznata po njoj svojstvenim radovima u kojima istražuje odnos čoveka i tehnologije. Od 1997. godine izlaže u brojnim značajnim galerijama i muzejima širom sveta. Njene instalacije, koje naziva aparatima za promišljanje društva, sastavljene su od zvuka, videa, objekata i interaktivnih računarskih radova koje možemo razumeti kao antropomorfne i apstraktne mašine.
Diplomirala je 1999. na Odseku za slikarstvo Fakulteta likovne umetnosti u Beogradu. Bila je gostujući student na Akademiji za umetnost u Diseldorfu u klasi Jana Dibbetsa. 2010. godine postala je doktor nauka u oblasti Filozofije i teorije vizuelne kulture na Fakultetu za humanistične studije Kopar.
Njeni radovi i tekstovi su bazirani na interdisciplinarnom istraživanju u oblasti umetnosti i tehnologije. Istražuje odnos između svesti i tehnologije. Radovi nastaju iz intervencija u materijalnoj infrastrukturi digitalnog kroz upotrebu računarskih aplikacija, prilagođene elektronike, kao i fizičkih i digitalnih objekata. Radovi preuzimaju forme specifičnih situacija ili kompleksnih dinamičnih okruženja, koje oživljavaju virtuelne mašine.
U poslednjih dvadeset godina je bila dobitnik brojnih stipendija, a njena dela su uključena u brojne kolekcije umetničkih radova. Ultramono institut je trenutna verzija institucije za produkciju i istraživanje koju vodi od 2002. godine zajedno sa svojim partnerom i kolegom Janom Kušejem.
JOŠ NA KALEIDOSKOP MEDIA:
PRVI FILM O KINESKOJ POP KULTURI U SRBIJI
EKSKLUZIVNI INTERVJU -HARI BENSON: NISAM BIO ROKENROL FOTOGRAF
UMETNICI VS KUSTOSI
LJUBAVNA PRIČA O MARINI ABRAMOVIĆ
Komentari