Kaleidoskop media / Foto: Ema Bednarž
Posle velikog uspeha i tri rasprodata izdanja zbirke priča „Beogradski akvarel“ pred čitaocima je prvi roman Ljubice Kubure „Epitaf za glumca“, snažna naracija o nesalomivom duhu čoveka koji odbija da bude ućutkivan, zamenjen i zaboravljen, čak i kada je suočen sa nepremostivim preprekama.
Naslovna sintagma budi niz asocijacija, a jedna od prvih je misao iz Šekspirovog „Hamleta“: „Bolje i na grobu da imaš rđav epitaf, nego da te glumci za života ogovaraju.“
Ljudi se pitaju oko svake dobre stvari koju čuju o nekome, ali zato u svaku lošu poveruju bez provere. Skloni osuđivanju i „lepljenju etiketa“, često umeju da ukaljaju čast drugome. Živ čovek s mukom nosi breme osude, a mrtav svašta može podneti.
Glavni junak romana „Epitaf za glumca“, Krsto Čutura iza sebe ostavlja roditelje i braću, dolazi u veliki grad i postaje poznati glumac. Njegova karijera teče uzlaznim tokom, ali (ne)očekivano počinju da duvaju neki drugi vetrovi. Tako vremenom postaje svedok sopstvenog progona od strane sistema u kojem je živeo i stvarao. Njegove uloge na pozornici se polako stapaju sa njegovim principima koje baštini van scene, te postaje vatreni disident. Dok se borba polako rasplamsava Krsto Čutura nalazi podršku jedino u porodici, i samoj izloženoj posledicama njegovih odluka. Roman „Epitaf za glumca“ zadire u nesalomivi duh čoveka koji odbija da bude ućutkivan, zamenjen i zaboravljen, čak i kada je suočen sa nepremostivim preprekama.
Ivana Vuković, urednica izdanja u pogovoru navodi: „Imajući u vidu tragičnu sudbinu Krsta Čuture, jasno nam je da ništa nije prošlo niti će proći. Uvek će postojati loši ljudi i oni koji tome žele da se suprotstave. Neće biti nikad bolje dok god ne progovorimo, ne osmelimo se i ne stanemo na put onima koji nas tlače“.
Roman počinje upozorenjem čitaocu da „ne bude naivan“ i da na stranicama koje slede ne traži istinitu priču, kao ni ljude za koje je nekada čuo. Tu je i sva kontroverza ove knjige, koja se naslućuje već u imenu glavnog junaka. Zbog ovog upozorenja, svaki čitalac, kako navodi autorka knjige, mora da shvati da je književna istina nešto posve drugo od života.
„Epitaf za glumca“ je u prodaji u knjižarama Buke, Makarte, Derete i Delfija, a roman će biti predstavljen na štandu izdavača romana „Ključ izdavaštva” na predstojećem Sajmu knjiga u Beogradu, koji će biti održan od 21. do 29. oktobra.
Petar Peca Popović, novinar, rok kritičar i publicista o zbirci priča Ljubice Kubure Beogradski akvarel kaže:
Zbirka „Beogradski akvarel” Ljubice Kubure je kolaž bajkovitih priča. U njima ima nepobeđenog šmeka i širine duha koje baštine čuvari nesrušenih zidina. Tako skupljene te priče čine da ovaj grad bude posebniji, topliji i nežniji nego što danas jeste. Jer ženski akvarel nikad nije od mramora, kamena i željeza. Ljubica piše na onaj isti način kako su svojevremeno opšte divljenje izazivale ulicama, kejovima, scenama i oblacima „lepe žene prolazeći kroz grad”: Beba Lončar, Olivera Katarina, Nikica Marinović, Ljubica Otašević, Milena Dravić, Milja Vujanović, Neda Arnerić, Lola Novaković, Vera Čukić, Vesna Vulović, Biljana Ristić, Ana Leković, Maja de Rado, Margita Stefanović, Tanja Bošković, Sonja Savić… One prolaze, a razgovori prestaju, vreme gubi smisao i sunce nikad ne zalazi. Gospođica Kubura jeste u pravu da „uspomene loše idu uz Džonija Štulića”, ali ako se odreknemo uspomena, akvarelnih i poučnih priča, onda nam ostaje – šta?
Biografija
Ljubica Kubura je rođena u Beogradu, gde trenutno živi i radi.
Prvu knjigu „Beogradski akvarel“, koja je do sada štampana u tri izdanja, objavila je godine.
Za priču „Kratke crte iz života Gospođe M“, osvojila je prvu nagradu na Festivalu literarnog stvaralaštva „Felis“. Ljubičina kratka priča „Ona“ prevedena je na francuski jezik i objavljena u književnom časopisu “Panache”.
Scenarista je predstave „Čovek u crvenom odelu“, koja je premijerno izvedena u Pozorištu Slavija 16. maja 2012. godine.
Piše eseje, kolumne i publicističke tekstove.
PROČITAJTE I:
USPOMENE IDU LOŠE UZ DŽONIJA ŠTULIĆA
KOLUMNE LJUBICE KUBURE PRONAĐITE OVDE
Svi sadržaji na portalu magazina Kaleidoskop media su besplatni, a sajt se finansira isključivo donacijama čitalaca i prijatelja.
Podržite rad našeg magazina OVDE
Komentari