Razgovarala: Lela Milivojević / Foto: Promo
Koncert operskih arija i dueta biće održan 12. marta u 20 časova u Velikoj dvorani Kolarčeve zadužbine u okviru ciklusa KOLARAC TVOJ SVET MUZIKE.
Sopran Ketrin Vajt, koja je poreklom iz Kanade, premijerno nastupa na Kolarcu uz srpsko-američkog pijanistu Đorđa Nešića, dok je gost koncerta bariton Ivan Plazačić.
Program koncerta u slavu 90 godina postojanja Velike dvorane Kolarčeve zadužbine obuhvata solo pesme, operske arije i duete, kao i brodvejske standarde.
Sopran Ketrin Vajt redovno nastupa na koncertnim i operskim scenama rodne Kanade, SAD i Evrope. Časopis Opera danas pohvalio je njen "izoštreni umetnički senzibilitet", a Klasični glas San Franciska "glamurozni glas bogat vibracijama".
Umetnost pijaniste Đorđa Nešića opisuje se kao "smela", "osećajna" i "suptilno virtuozna". Njegova karijera uključuje resitale, koncerte i kamerno muziciranje. Trudi se da izvodi muzički repertoar koji proučava savremene društvene probleme i promociju ljudskih prava širom sveta.
Bariton Ivan Plazačić je završio studije muzičke pedagogije na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, a potom master studije iz operskog pevanja na Karnegi Melon univerzitetu u SAD. Solističku karijeru je počeo u Operi i teatru Madlenianum, a do sada je nastupao u Evropi, Americi i širom Srbije.
Uoči koncerta u čast velikog jubileja Kolarca, umetnici govore za magazin Kaleidoskop media.
Sopran Ketrin Vajt - Mislim da je uzbudljivo vreme da se bude u operi
Nakon što ste nastupali na najvećim svetskim scenama, prvi put dolazite u Veliku dvoranu Kolarčeve zadužbine. Šta će beogradska publika imati priliku da čuje?
Toliko sam oduševljena i počastvovana što ću nastupiti na Kolarcu. Resitali i saradnja sa pijanistom su jedan od mojih omiljenih načina stvaranja umetnosti. To će biti međunarodno putovanje uz muziku Griga, Despića, različitih američkih kompozitora, Mocarta, Čajkovskog, Gunoa, a nadam se da ćemo uključiti i kanadsku narodnu pesmu. Izvodićemo umetničke pesme i operu, a biće i muzičkog pozorišta. Biće to zanimljivo veče muzike koja nam je prirasla srcu.
Kako vidite budućnost opere? U kojem pravcu očekujete da će se razvijati? I kakvi su trendovi u Americi?
Ovo je odlično pitanje. Od pojave kovida, mnogo se govori o budućnosti opere. Mislim da je jedan od najuspešnijih trendova istinsko interesovanje reditelja za povezivanje priča iz opere sa aktuelnim temama. Jedna od najmoćnijih produkcija bila je za Fidelio u produkciji Heartbeat opere. Iskoristili su produkciju kako bi se pozabavili pitanjem masovnog zatvaranja u Americi. U Fideliju je čuveni hor zatvorenika sa pritvorenicima iz zatvora širom Amerike. To je bio deo njihove produkcije. Publika je tokom pauze mogla da pročita pisma tih zatvorenika u kojima su govorili o svom iskustvu u operi. Neki gledaju na operu kao na zastarelu umetnost sa zastarelim pričama, a ipak brojne trupe pronalaze živost u operi i predstavljaju je publici.
Kovid je generalno bio užasan po umetnost, ali mislim da je takođe učinio operu dostupnijom i pristupačnijom publici. Učestvovala sam na nekoliko koncerata i opera koje su emitovane besplatno ili uz niske cene. Imala sam nastupe koje je publika širom sveta mogla da prati. Nadam se da su digitalna opera i digitalne ponude operskih pevača tokom ovog perioda došle do publike i da će podstaći interesovanje publike koja je ranije bila nedostižna.
SAD sada uviđaju potrebu da se predstave sve različitosti ljudi i izrazi u operi i osećam da postoji veliki izliv kreativnosti. Mislim da je uzbudljivo vreme da se bude u ovoj umetnosti.
Kako je došlo do saradnje sa Đorđem Nešićem?
Otišla sam kod Đorđa zbog muzike na kojoj sam radila. Otkrila sam da je izuzetan pijanista sa mnogo muzikalnosti koju deli sa pevačima. Zatim smo zajedno radili nekoliko resitala, uključujući i resital u SANU, i snimili set jednog američkog kompozitora. Činjenica da mi je suprug Srbin pružila nam je i tu srpsku vezu. Đorđe je velikodušan umetnik i osoba, i volim da radim sa njim.
Pošto vam je suprug poreklom iz Leskovca, kraja poznatog kao carstvo paprike i roštilja, da li ste imali prilike da isprobate sve te djakonije ?
Moj suprug je odrastao u Leskovcu, ali je rođen u Nišu. Tako da sam isprobala burek koji je tako dobar. Naučila sam da pravim pitu, ali svekrva to tako dobro radi da ne pokušavam to baš često. Ne jedem mnogo mesa, ali kada sam prvi put bila u Leskovcu morala sam da probam roštilj. Naravno, neverovatnog je ukusa. Mislim da mi se najviše dopadaju hleb i ajvar.
Pijanista Đorđe Nešić - Obrazovanje u Srbiji jako mi pomoglo u inostranstvu
Kako iz perspektive pedagoga vidite budućnost mladih muzičkih umetnika?
Trenutno to gledam iz perspektive profesora koji predaje na dva vrlo različita fakulteta. Jedan od njih je državni univerzitet Njujorka, koji nudi učenicima iz države Njujork univerzitetsko školovanje po vrlo pristupačnim cenama, i time omogućava školovanje mnogima koji inače ne bi imali prilike da ga plate. S druge strane, predajem i na privatnom konzervatorijumu Manhattan School of Music, koji je jedan od tri velika konzervaroijuma u gradu Njujork, gde se školuje jako veliki broj internacionalnih studenata iz celog sveta, plaćajući astronomske cene.
Državni univerzitet je u jeku pandemije izgubio mnogo studenata, i među onima koji su trebali da pređu sa osnovnih na master studije na našem odseku, svi su odustali, i preusmerili se na studije nečeg drugog. Jednostavno su u to vreme izgubili veru u vrednost studiranja muzike, i rešili da pređu na neke “sigurnije” smerove. Tek sada, kad je počelo vreme prijemnih ispita za sledeću godinu, saznajemo da se broj prijavljenih polako ali sigurno oporavlja.
S druge strane, privatni konzervatorijum ima i dalje puno studenata, i oni su se, posle jednogodišnjeg ili dvogodišnjeg studiranja preko interneta, masovno vratili tako da nam je sad škola stalno kao košnica, što je stvarno super.
Na oba fakulteta imam studente koji su svakako vredni karijere, ali to naravno niko ne može da im obeća pošto osim talenta i jako vrednog požrtvovanog rada, mnogo zavisi i od ličnog poriva, snalažljivosti, ličnih izbora, i svakakvih drugih okolnosti.
Šta mislite o nasim muzičkim umetnicima u svetu? Koliko je važno u daljoj karijeri muzičko obrazovanje kroz sistem u Srbiji, kao baza ili su talenat i lične ambicije presudne?
Muzičko, i celo obrazovanje koje sam u Beogradu dobio, meni je jako mnogo pomoglo, i u inostranstvu me postavilo ispred drugih. Zato se u neku ruku i osećam dužnim, i dolazim ovde da podelim šta znam drugima, i da im pomognem da pronađu svoj put u svetu muzike. Talenat i ambicija, ili poriv, su jako važni, ali je naravno vredan rad presudan, i često vidim da su naši studenti spremni na to. Osnovno muzičko obrazovanje u Americi nije baš najbolje organizovano, tako da mnogo studenata dođe na fakultet sa velikim manjkom znanja iz oblasti muzičke istorije, harmonije, teorije, solfeđa, itd. Ja sam jako zahvalan što smo mi to u Beogradu imali detaljno isplanirano.
Koliko su važna muzička takmičenja u karijeri pijanista?
Ja nisam baš veliki pobornik takmičenja, ali sam svedok toga da ona mnogo pomažu pri afirmisanju i jasnijoj kreaciji budućnosti. Što se klavira tiče, pobeda na nekom velikom takmičenju obično obezbedi par godina solidne karijere posle čega je mnogo lakše naći pedagoški univerzitetski posao. Što se pevača tiče, situacija je slična, u Njujorku ima puno manjih i većih takmičenja, zaključno sa godišnjim nacionalnim takmičenjem Metropoliten opere, koji su gotovo siguran uvid u solidnu karijeru.
Koja su vaša omiljena mesta kada ste u Beogradu?
Naravno Kolarac, Kalemegdan, Bajfordova šuma, blizu koje mi je stan, a što se tiče restorana i kafića, to su uglavnom malobrojna mesta u kojima je zabranjeno pušenje, koja će se, nadam se, u budućnosti umnožiti. To su, znači, suteren restorana “Snežana” blizu Kolarca, Delfi kafe u SKC, restoran i kafe pri Marriott hotelu kod Narodnog pozorišta itd.
PROČITAJTE I:
PREMIJERNO NOVI SPOT TAMARE RAĐENOVIĆ
Svi sadržaji na portalu magazina Kaleidoskop media su besplatni, a sajt se finansira isključivo donacijama čitalaca i prijatelja.
Podržite rad našeg magazina OVDE
Komentari