Istaknuti srpski pisac, prevodilac i publicista Radomir Smiljanić umro je juče u Beogradu u 86. godini. Iza sebe je ostavio raznovrsno delo, ogledajući se u svim žanrovima.
Rođen je 1934. u Jagodini, u porodici Danice i Uglješe Smiljanića. Po završetku studija nemačkog jezika i književnosti Smiljanić je radio u Institutu društvenih nauka, zatim je bio urednik u Radio Beogradu, posle čega je prešao u status slobodnog umetnika. Bio je simultani i konsekutivni prevodilac na nemački jezik na svim važnijim skupovima u zemlji i inostranstvu.
Kao pisac, debitovao je knjigom pripovedaka "Alkarski dan" (1964), a kritika ga je svrstala u sam vrh tadašnjih mladih srpskih pripovedača. Godinu dana kasnije, za "Martinov izlazak" dobio je nagradu nedeljnika "Telegram" za najbolji moderni roman godine u Jugoslaviji. Usledili su romani "Vojnikov put" i "Mirno doba", a trilogija "Neko je oklevetao Hegela", "U Andima Hegelovo telo" i "Bekstvo na Helgoland" pozdravljena je u našoj i inostranoj književnoj javnosti kao značajan literarni događaj.
Sa trilogijom ovih romana Smiljanić je dva puta bio u najužem izboru (drugi po redu, dobitnici M. Lalic i M.Bulatovic) za NIN-ovu i Goranovu Nagradu.
U izdanju Prosvete, Beograd 1982 godine izlaze ODABRANA DELA Radomira Smiljanića (u njegovoj generaciji to su ostvarili još D. Kiš, B.Pekić i M.Kovač) a obuhvatila su sledeca dela: Neko je oklevetao Hegela, U Andima Hegelovo telo i Bekstvo na Helgoland, Ljubavne ispovesti Sofije Malovražić, Mihailov povratak Mariji i Kako uništiti Beograd (Predrag Protić i dr. Zoran Gavrilović izjednačavaju ovo delo, po zamahu ideje i snazi sa trilogijom o Hegelu Miliradoviću).
U romanu "Požar na trgu Marksa i Engelsa" (1989) Smiljanić je dao "snažnu kritiku doktrinarnog totalitarizma", kako je ocenio dr Zoran Gluščević, i predvideo raspad Jugoslavije. Autor je i istorijskih romana, a bio je i jedan od najizrazitih pisaca srpskog političkog romana, kao autor dela "Peter Handke - nemačko-srpska rapsodija", "Kolekcionar", "Target", "Pad nacizma".
Po oceni nekih uglednih kritičara Smiljanić je najizražitiji stvaralac srpskog politickog romana i tu spadaju sledeća dela: Peter Handke,srpsko- nemacka rapsodija, Kolekcionar, Post scriptum – target; Rec zavestanja i poseban novum, roman- polemika Pad nacizma, (suceljavanje sa stavovima Gintera Grasa); Pas bez zavicaja, jedina Smiljanićeva knjiga u satiričnim stihovima.
Radomir Smiljanić i Milovan Vitezović objavili su jedinstvenu ANTOLOGIJU SAVREMENE JUGOSLOVENSKE PRIČE I PESME ZA DECU I MLADE u četiri toma izd. Zapis i Inter.literararna zajednica, 1984. Ovaj dragoceni izbor književnih ostvarenja je i danas u upotrebi.
Sa uspehom su igrana sledeća dramska dela Radomira Smiljanića:
- Isidore, gde si? Narodno pozoriste Beograd
- Ubistvo u kafani Dardaneli, Narodno pozoriste Beograd
- Slucaj sampiona, Beogradsko dramsko pozoriste ( Sterijina nagrada za glavni lik)
- Ispovesti Sofije Malovrazic (Nagrada na Festivalu Monodrame)
Bio je osnivač "Zapisa", jedne od prvih privatnih izdavačkih kuća, kao i Akademije "Ivo Andrić".
Sahrana će se održati na Lešću, u sredu 24. jula u 13 časova. Komemorativni skup biće u utorak 23. jula u podne u Udruženju književnika Srbije.
PROČITAJTE I:
PRVA KNJIGA DNEVNIKA VLADETE JEROTIĆA
Komentari