Vizuelne umetnosti
vizuelne umetnosti/3.10.2018.

Otvorena izložba Nedeljka Gvozdenovića

vizuelne-umetnosti
  • Promo
Autor fotografije:
Kaleidoskop media


U Galeriji Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu, u saradnji sa Hrvatskim domom Herceg Stjepan Kosača sinoć je otvorena izložba Nedeljka Gvozdenovića - Izbor dela iz legata u Mostaru.

Posetioci će do 23. oktobra biti u prilici da vide izbor dela iz legata koja je umetnik 1980. godine poklonio rodnom gradu, Mostaru.



Postavka obuhvata oko 50 dela nastalih krajem šezdesetih i tokom sedamdesetih godina 20. veka, rađena različitim likovnim tehnikama od ulja na platnu, gvaševa, akvarela, do radova rađenih kombinovanim tehnikama na papiru.

Povod za priređivanje izložbe je obeležavanje 30 godina od smrti umetnika čije je stvaralaštvo obeležilo slikarsvo 20. veka na ovim prostorima, jednog od prvih profesora tadašnje Akademije likovnih umetnosti i člana Srpske Akademije nauka i umetnosti.

O zbirci umjetnina Nedeljko Gvozdenović - Dajana Šudić Karačić

Zbirka umjetnina Nedeljko Gvozdenović nosi naziv po istoimenom slikaru i njezinom darovatelju, koji je 1980. rodnom Mostaru poklonio dio svojih umjetničkih radova. Zbirka je pohranjena u depou Galerije kraljice Katarine Kosače i broji 66 djela izrađenih u različitim likovnim tehnikama –ulje na platnu, ulje na šperploči, akvarel, tempera, crtež, kombinirane tehnike.

U Zbirci umjetnina Nedeljko Gvozdenović se nalaze umjetnička djela koja nam donose čitavi raspon motiva koje je umjetnik prikazivao, među kojima se ističu: pejzaž, mrtva priroda, figura u interijeru i interijer s raznovrsnim i običnim predmetima i paravanima. Među čestim motivima su i ptice, koje postavlja u različite ambijente i prikazuje ih u letu ili statične, postavljene na postamente poput skulptura.

PROČITAJTE JOŠ:

PRVI FILM O KINESKOJ POP KULTURI U SRBIJI
EKSKLUZIVNI INTERVJU -HARI BENSON: NISAM BIO ROKENROL FOTOGRAF
UMETNICI VS KUSTOSI
LJUBAVNA PRIČA O MARINI ABRAMOVIĆ

S obzirom na to da većina radova iz zbirke nemaju navedene datume, ne možemo ih staviti u kronološki slijed njihova nastanka, a na osnovu onih djela koja su datirana, trenutno nam je poznato da je najstarije djelo u zbirci iz 1941, dok je najmlađe iz 1979. godine. Također, djela iz ove zbirke ne možemo svrstati u određenu fazu umjetnikova stvaralaštva. Čak i ako govorimo o njegovom cjelokupnom stvaralačkom opusu, bilo bi teško dijeliti ga na određene cjeline i razvojne faze. No, činjenica je da smo kroz sadržaj zbirke dobili uvid u one segmente Gvozdenovićeva rada koji se tiču njegovog umjetničkog istraživanja, nadogradnje i razvoja.

Bilo da se radi o uljima na platnu, temperi ili kombiniranim tehnikama, na njegovim slikama uočavamo stalnu težnju ka ostvarenju ravnoteže u prostoru, gdje u tom procesu ponekad glavnu ulogu pridaje boji, a ponekad predmetima koje smisleno raspoređuje kako bi ostvario balans cjelokupnog prikaza. Na slikama interijera često nalazimo predmete koji nam se na prvi pogled mogu učiniti sasvim beznačajni, štoviše kao da su zalutali u predstavljenu kompoziciju. No, ako razložimo kompletnu arhitektoniku slike i dublje zađemo u identifikaciju njezine izgradnje, uviđamo da su upravo takvi predmeti elementi koji su kompoziciji potrebni kako bi slikarska cjelina bila potpuna. Na prikazima mrtvih priroda vaze, svijećnjaci i ostali ukrasni predmeti su sredstva kojima Gvozdenović ostvaruje željenu prostornost slike, dok su pejzaži primjeri na kojima boja ima primarnu ulogu u izgradnji i oblikovanju prostora.

Nižući plohe kontrastnih boja Gvozdenović stvara perspektivni prikaz, a mekim prijelazima i tonovima stapa kontrastne površine i tako prizorima daje notu lirske profinjenosti svojstvene njegovom umjetničkom izrazu. Iako nije bio sklon apstrakciji, Gvozdenović joj povremeno pribjegava, ali samo u svrhu redukcije predmeta nad kojima opet boja dobiva prednost pri izgradnji arhitektonike slike, no i u takvim djelima uporište kojeg se držao uvijek je bilo u realnom svijetu, usvemu onome s čime se svakodnevno susretao.

Gvozdenovićev crtež odiše zavidnom tehničkom izvedbom pri modelaciji forme, pa tako na trinaest crteža, koliko ih zbirka posjeduje, imamo priliku vidjeti poteze kojima reduciranom linijom ističe volumen oblika i dubinu prostora, ali i bogatije modelacijske izvedbe u kojima sjenčenjem dokida liniju i postiže punoću crteža. Među Gvozdenovićevim djelima koja pripadaju zbirci pronaći ćemo i ona ostvarenja koja svjedoče o umjetnikovom istraživačkom pristupu u pojedinim radovima gdje pomnim promišljanjem i opreznim akcijama na platnu, prožimanjem horizontala i vertikala kontrastnih boja i naizgled nasumično postavljanih predmeta, postiže potpunu harmoniju i ravnotežu kompozicije slike. Upravo su takva djela, kojima Gvozdenović potvrđuje svoju izvrsnost i kvalitetu tehničke izvedbe, doprinijela izrazitoj umjetničkoj vrijednosti ove zbirke.


POVEZANE VESTI
button left button right
KATEGORIJA VESTI
button left button right

Komentari

Vaš komentar je uspešno prosleđen na odobravanje.
reklama box
reklama box
reklama box