Malo je građana sa ovih prostora, interesenata za psihoanalizu i njenog tvorca, koji nisu neki od svojih boravaka u Beču upotpunili posetom Berggasse 19, i kući u kojoj je Frojd živeo i radio, a u kojoj je danas njegov poznati muzej. Oni koji su nedavno posetili Frojdov muzej, mogli su da vide posebno zanimljivu tematsku izložbu posvećenu ženama u psihoanalizi.
Psihoanalitičko društvo Srbije, obeležavajući jubilej 160 godina od Frojdovog rođenja, poziva sve one koji nisu imali ovu priliku, da pogledaju ovu izložbu u Beogradu. Izložba pod nazivom “Dakle, ovo je jači pol”, kao i prateća događanja će biti otvorena u Kolarčevoj zadužbini od 9. do 27. decembra.
“Dakle, ovo je jači pol“ – ironična je aluzija kojom je, kako se priča, Ema Ekštajn jednom prilikom pozdravila Frojda. Iako ovako sažeta, citirana opaska sadrži u sebi mogućnost novih interpretacija prevladavajućih rodnih uloga. Kao pacijenti, ove žene su Frojdu omogućavale temelj za otkrivanje nesvesnog; i sam “otac psihoanalize“ potvrđivao je da tretman koji je bio poznat kao „lečenje razgovorom“ razvio sa njima zajedno.
Osim kao psihoanalitičarke-praktičarke, ove protagonistkinje su dale suštinski doprinos razvoju psihoanalitičke teorije, inspirišući Frojdove radove, čak i anticipirajući ih, kao u slučaju Sabine Špilrajn. Jednako je neoboriv njihov doprinos u međunarodnoj afirmaciji i institucionalizaciji psihoanalize: Sabina Špilrajn u Švajcarskoj i Rusiji, Lu Andreas Salome u Nemačkoj, Mari Bonapart u Francuskoj, Helen Dojč u Sjedinjenim Državama, i Ana Frojd u Engleskoj.
U središtu pažnje izložbe su biografije i radovi ovih izuzetno upečatljivih ličnosti, kao i Frojdovi teorijski radovi sa stanovišta feminizma, roda i nekonvencionalnih kritičkih studija.
Pomoću posebno dizajniranih panoa kojim se izložbeni prostor deli na nekoliko segmenata, izložba posvećuje zasebni prostor svakoj od šest žena – pionirki psihoanalize, u nameri da na prikladan način osvetli njihov život i rad. Selekcija objekata i dokumenata povezuje njihove doprinose sa vremenom u kome su živele. Uticaj njihovih teorijskih radova na razvoj psihoanalize predstavljen je sa ciljem da koriguje sliku psihoanalize kao nauke kojom su dominirali samo muškarci.
Na konferenciji koja će biti posvećena ženama vinjete iz života i dela nekih od značajnih imena kao što su Helene Deutsch, Emma Eckstein, Sabina Spilrein, Lou Salomé, Marie Bonaparte, Anna Freud, Ruth Brunswick; da osetite atmosferu Beča na kraju 19. i početkom 20. veka, ali i da pratite dalje tragove njihovih razmišljanja o narcizmu, ženskom telu, mehanizmima odbrane, destruktivnosti i želji; kao i njihovog angažmana u ženskom pokretu, seksualnom vaspitanju i u suočavanju sa tabuima tog vremena. Takođe, ovde će biti govora o ženama koje su obeležile razvoj psihoanalize u Srbiji, dajući mu specifičan šarm, snagu i elan.
Zavodljiva i puno puta diskutovana pitanja femininosti i ženske seksualnosti, biće postavljena opet.
Da li psihoanalitički diskurs prepoznaje samo jedan pol – muški, a ženskost vidi kao devijaciju i nedostatak? Da li je “anatomija sudbina”, šta to zapravo znači, i kako bismo mogli otkriti “šta žena želi?” Da li su suprotnosti i dualnosti shvatanja u često vođenim polemikama o femininosti, upravo ono što je konstituiše?
Na konferenciji će govoriti članovi Psihoanalitičkog društva Srbije, kao i Elisabeth Skale, psihoanalitičarka i bivša predsednica Bečkog psihoanalitičkog društva. Prisutni će moći i da pogledaju film blizak ovoj temi, sa uvodnom reči i moderacijom diskusije od strane Stanislava Matačića, psihoanalitičara i predsednika Hrvatskog psihoanalitičkog društva.
Pročitajte još:
O dvadesetoj godišnjici građanskih protesta u Srbiji:
Dragana Nikoletić: Kad je Beograd bio svet
Komentari