Piše: Lela Milivojević
Kolarčeva zadužbina je protekle dve godine bila partnerska organizacija na projektu TAKE OVER, podržanom programom Kreativna Evropa. Tokom projekta implementiran je model Saveta mladih, namenjen uvođenju mogućnosti da se donošenje programskih i drugih odluka u ustanovama i organizacijama delegira i na mlađe generacije.
Povodom završetka projekta, vođa projekta Jasna Dimitrijević, koja je i upravnica Kolarčeve zadužbine, objašnjava za Kaleidoskop da je tema projekta bila razvoj publike kojom su se učesnici bavili kroz različite forme. „Od mentorskog rada sa članovima Saveta mladih, drugi deo je bio edukacija i šta su sve mitovi u razvoju publike, treći deo je bio promocija programa Kolarca, četvrti deo produkcija programa koji je radio Savet mladih i sve to što je bila metodologija u vezi sa tim imala je za cilj da doprinese istraživanju za budućnost šta je to razvoj publike sa stanovišta institucije znači“.
Da li publiku treba da čine svesni pojedinci koji su kreativni i aktivno učestvuju u onome što se predstavlja na sceni ili publika treba da bude pasivna, sedi i posmatra programe koji su u toku?Da li treba da razmišljamo o mitu koji je barijera? Da li postoje barijere u odnosu na cenu ulaznice, u odnosu na dostupnost prostora i sale u kojoj se program izvodi?Treći mit u vezi sa razvojem publike jeste legitimizacija institucije. Da li je institucija dovoljna sama po sebi jer ima u svojim statistikama dovoljan broj posetilaca, sve dvorane su pune... i ono što smo mi radili bilo je šta može da se uradi još i više. Koliko smo svesni naše publike, koliko publika utiče na ono što umetnici predstavljaju?U našem slučaju, to je bila Velika dvorana i koncerti umetničke muzike.
Jasna Dimitrijević ističe da treba biti svestan da uvek ima prostora za kreiranje onih sadržaja koji će dovesti nove ljude kojima je, kao konzumentima kulture u određenoj instituciji, važno da komuniciraju i aktivno učestvuju u projektima da bi bili bolji ljudi. „Krajnji cilj ovog projekta je da kroz nove programe i kroz aktivnosti Saveta mladih kultura vrši svoju misiju koja je da stvara dobre pojedince koji će razmišljati o sebi i koji će razmišljati o celom društvu“, kaže ona.
Asistentkinja na projektu Virdžinija Đeković kaže za Kaleidoskop da je TAKE OVER bioveoma zanimljiva avantura za nju. „S jedne strane, sa aspekta vođenja jednog tako velikog projekta i projekta koji traje duže od šest meseci, onako kako smo obično navikli, zaista je moguće postići određene rezultate i videti nekakvu promenu. S druge strane, taj rad sa mladima je zaista uvek nepredvidiv i nekako neizvestan, ali na kraju vidite da ste zaista uspeli nešto da uradite. To su nekakvi moji osnovni utisci o projektu“.
Ona objašnjava da su joj veliko iznenađenje bile studijske posete na kojima je videla kako se iskustvo mladih ljudi menja tokom putovanja. „Moram da priznam da ranije nisam puno verovala u takav oblik edukacije, ali, nakon ovoga, primetila sam da kroz to proširivanje vidika, sticanja neformalnog obrazovanja, kroz razmenu iskustava možete doneti u svoju okolinu nekakve inovacije koje do tada nisu bile praksa i primeniti ih u skladu sa trenutnim okolnostima“.
Ceo projekat, s obzirom na to da je model preuzet iz Engleske, implementiran je u skladu sa okolnostima na terenu, odnosno sa okolnostima na Kolarcu, u odnosu na tradiciju koju ta ustanova ima, imidž koji neguje u javnosti, kako domaćoj tako i stranoj. Virdžinija smatra da su ovakvi modeli veoma važni za savremene kulturne prakse, ali da je neophodno voditi računa da se oni ne implementiraju onako kako su zadati, već da imaju nekakav oblik prilagođavanja koji će biti u skladu sa ljudima sa kojima radite, sa mladima sa kojima radite.
„Jedna zanimljiva stvar ... na početku projekta, starosna granica za sve zemlje je bila 24 do 25 godina. Italijani, ljudi iz Grčke, iz Srbije saglasili su se da su ljudi iz tzv. mediteranskog kruga izgleda malo duže mladi nego ljudi sa severa, pa smo morali da podignemo starosnu granicu na 28, 29 godina. Iz toga vidimo na koji način je potrebno i neophodno da poznajete okolinu u kojoj radite i da u skladu sa tim implementirate modele, odnosno prakse koje želite“, zaključuje Virdžinija Đeković.
Pored Kolarčeve zadužbine, u projektu su učestvovali i partneri iz Grčke, Poljske, Italije, dok je Britanski savet bio nosilac projekta.
Pročitajte još:
Kad je Beograd bio svet
Komentari